Partneri
Tema mjeseca: qLife No.11: INOVACIJE
Članak: Istinska sre�a, Ruben Papian
U kontekstu ciljeva, najve�i se problem odnosi na zabludu kako �e vas njihovo dostizanje, samo po sebi, dovesti do istinske sre�e. Istina je, zapravo, malo druk�ija. Sam proces nastojanja usmjeren prema dostizanju cilja donosi mnogo više sre�e od kona�nog primanja dara. Osim ako se ne radi o borbi za goli opstanak, ostvarenje ciljeva nikada vam ne�e donijeti sre�u u mjeri u kojoj �e to u�initi kreativni napori ulo�eni u njihovo dostizanje. Naravno, ako ste se izgubili u pustinji i o�ajni�ki tra�ite oazu, tada vam je cilj veoma va�an. Opstanak je u pitanju. Tome se ništa ne treba dodati.
S druge strane gledano, naše su �elje obi�no u ve�oj mjeri materijalne. Primjerice, zamislimo kako se bavite nezanimljivim i dosadnim poslom štede�i pritom za kupnju male brodice. Svakoga tjedna odvajate od svojih primanja izvjesnu koli�inu novca �ime se primi�ete sve bli�e i bli�e svojem cilju. Vjerovali ili ne, sam proces skupljanja sredstava budi u vama odre�enu sre�u koja je direktno povezana s ispravnošï¿½u vašega puta. Dobro znate da brodicu �elite radi toga što �elite ribariti s prijateljima, a to �e vam, nesumnjivo, donijeti veliko zadovoljstvo. U tom procesu kontinuiranog pribli�avanja cilju, u borbi, patnji i trpljenju, bili vi svjesni toga ili ne, vaše se bi�e nalazi u stanju bla�enstva jer se kre�e ispravnim i izvjesnim putem prema ostvarenju svojih snova. Sjetite se one poznate izreke Johna Lennona: "Meni osobno... mnogo je zanimljivije bilo postati (Beatlesima) nego što je to bilo biti (Beatles)!"
Na isti se na�in osje�aju mnoge iznimno uspješne osobe jednom kada dostignu velike �ivotne prekretnice. Naravno da su redom oduševljeni postignutim ciljem. No, svi oni istovremeno i jednoglasno isti�u postojanje stanovitog "osje�aja praznine" koji obi�no slijedi postignu�e. Osvajanje Mount Everesta alpinistima donosi sre�u. U�ivanje u prekrasnom pogledu s vrha ugodu i zadovoljstvo.
Na�alost, ugoda i zadovoljstvo brzo nestaju, tope se poput snijega u prolje�e.
Stoga bi nam bolje bilo usmjeriti se na istinsku sre�u, nego na ugodu i zadovoljstvo. A sre�a se, u svom naj�išï¿½em i najprofinjenijem obliku, pronalazi u stvaralaštvu. Dok arhitekta konstruira strukture, svaki trenutak stvaranja donosi mu sre�u. Kada se izgradnja jednom završi, po�inje se diviti vlastitoj kreaciji �ime na scenu poziva ugodu i zadovoljstvo.
Još jedno obilje�je sre�e njezina je kolektivna priroda. Kada dvije osobe crpe sre�u iz istog izvora, kada su sretne iz istih pobuda, ukupna se sre�a uve�ava. Uskla�ivanjem s drugom osobom do�ivljavamo i pro�ivljavamo iskustvo jedinstva koje u�vršï¿½uje našu sre�u. Razmjena transcendira individualnost.
Promotrimo sada razli�ite vrste sre�e i njima popratnu ugodu i zadovoljstvo na primjeru kirurga i plesa�a u diskoteci.
