Sve do nedavno korporativne strategije su se temeljile na ekonomskom modelu "akvarija" (eng. fishbowl, op. prev.). No, više nije tako. Nove teorije jasno pokazuju da su tr�išta "kompleksni prilagodljivi sustavi". Mogu li stoga menad�eri biti išta više od pukih slijepaca u biznisu koji se brzo i kontinuirano mijenja?
Ugledni ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade Paul Krugman govori o tri tipa ekonomskih teorija:
1. Ekonomija uspona-i-padova koja se temelji na pokazateljima, primjerice "danas je vrijednost dionica rasla, a nezaposlenost pala.....",
2. Ekonomija popularnog izdavaštva: modeli koji se nude u popularnim knjigama za "�itanje na putovanju", tipa Deset jednostavnih koraka za izbjegavanje globalne krize,
3. Ekonomija gr�kih slova. Radi se o neoklasi�noj teoriji zasnovanoj na matemati�kim modelima, s kojom se uobi�ajeno sre�emo na sveu�ilištima i u znanstveno-akademskim �asopisima. Ekonomija gr�kih slova trenutno se nalazi u ozbiljnim poteško�ama.
Povijesno gledano, neoklasi�na ekonomska teorija oduvijek se više bavila matemati�kim pirotehni�kim efektima, a manje se oslanjala na stvarni svijet. Iako su modeli proizvedeni u "radionici" ekonomije gr�kih slova posljednjih desetlje�a, poput teorije "racionalnih o�ekivanja" i teorije "op�e ravnote�e", matemati�ki elegantni, nedostaje im empirijska potvrda valjanosti.
Turobno stanje "turobne znanosti" (autor misli na ekonomiju – prvi puta je izraz "turobna znanost", eng. dismal science, koristio T. Carlyle u 19. stolje�u komentiraju�i Malthusove teorije i predvi�anja o neizbje�nom siromaštvu i gladi u svijetu - kada stanovništvo toliko poraste da se više ne�e mo�i prehranjivati, op.prev.) sna�no utje�e na lidere i menad�ere, konzultante i profesore na poslovnim školama jer je moderna teorija menad�menta u uporabi uglavnom izgra�ena na temelju neoklasi�ne ekonomije.
Loša je vijest da su spomenuti temelji pod velikim upitnikom te da se urušavaju velikom brzinom. Dobra je vijest da se polako ali sigurno javljaju novi, radikalno druga�iji fundamenti.
Korijeni teorije menad�menta
Ve�ina uspješnih i naširoko korištenih strateških alata – model "pet konkurentskih sila", "krivulje troškova", SCP paradigma (Structure-Conduct-Performance, struktura-vo�enje-performanse), model "odr�ive konkurentske prednosti", da spomenem samo neke - svoje porijeklo vuku iz ideja razvijenih 1950-ih godina na podru�ju naziva teorija industrijske organizacije. A teorija industrijske organizacije, koja prou�ava strukturu industrije i uspješnost kompanija, zasniva se na mikroekonomskoj teoriji.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...