Što je razlog neobi�no velikog zanimanja koje ve� desetlje�ima vlada za upravljanje kompleksnošï¿½u, u poslovnoj i akademskoj zajednici podjednako? Zašto velike konzultantske tvrtke inzistiraju upravo na bavljenju tim fenomenom i pritom izvrsno zara�uju? Zašto se kompleksnost �ini toliko bitnom, posebice u aktualnoj globalnoj gospodarskoj krizi? Za po�etak, što je uop�e kompleksnost? Predstavlja li kompleksnost menad�erima dio problema ili dio rješenja u njihovom svakidašnjem radu? Što njima konkretno zna�i sintagma "upravljanje kompleksnošï¿½u"?
Tra�e�i odgovor na navedena pitanja, prof. Seth Lloyd s MIT-a svojedobno je zabilje�io 45 definicija kompleksnosti, što naravno, otvara prostor za svakovrsne jezi�ne i druge nesporazume. Djelomi�no je to zato što je kompleksnost predmet prou�avanja ne samo ekonomije nego i mnogih drugih znanosti, u rasponu od biologije i ra�unarstva do psihologije i fizike, �ine�i je tako vrlo �ivim interdisciplinarnim, multidisciplinarnim i transdisciplinarnim podru�jem od �ijih rezultata sve spomenute profesije imaju prakti�ne koristi. Mnogi su ekonomisti, poput Hayeka, Simona i Krugmana, a i neki neekonomisti, primjerice kemi�ar Prigogine, svoju Nobelovu nagradu "zaradili" istra�uju�i upravo kompleksnost i njenu primjenu. U znanstvenim krugovima poseban ugled u�iva Institut Santa Fe i njegov osniva�, fizi�ar i još jedan dobitnik Nobelove nagrade Murray Gell-Mann. Prvu i najpoznatiju konzultantsku tvrtku specijaliziranu za probleme kompleksnosti nedavno je kupio svjetski financijski div, švicarski USB. Konzultantska ku�a Ernst&Young i Santa Fe Institut zajedno su pokrenuli zasebnu tvrtku BiosGroup koja radi isklju�ivo na komercijalizaciji proizvoda koji klijentima (P&G, Ford, Boeing, SAP AG, IRS i dr.) poma�u da se nose s kompleksnošï¿½u.
Multi i integrirano zajedno jednako kompleksno
Vrijedi istaknuti dvije definicije kompleksnosti. Op�enito se za sustav smatra da je strukturno kompleksan ako ima mnoštvo heterogenih dijelova odnosno podsustava, što se još naziva i varijetetom (engl. veraety). Sama raznolikost odnosno varijetet još ne �ini sustav kompleksnim. Da bi sustav bio kompleksan neophodno je da su njegovi elementi na neki na�in me�usobno povezani, kao i da su te veze nelinearne. Slikovito re�eno obi�ni lanac nije strukturno kompleksan dok ribarska mre�a ili lanac za vo�nju po snijegu jesu.
Uz strukturnu, za praksu je iznimno va�na i tzv. funkcionalna kompleksnost. Poslovni sustav se naziva "funkcionalno kompleksnim" ako je u stanju istovremeno provoditi "istra�ivanje" (engl. exploration) novih resursa i "iskorištavati" postoje�e (engl. exploitation). Pod pojmom "istra�ivanje" u kontekstu biznisa podrazumijevamo sve vrste inovacija (tehnološke i društvene), dizajniranje novih proizvoda i rebranding postoje�ih, akviziciju novih kupaca, tr�išta i tvrtki, preustroj organizacije, odnosno sve aktivnosti koje su po svojoj prirodi rizi�ne i stvaraju novu vrijednost.
Peter Drucker, otac suvremene znanosti o menad�mentu svaki je menad�ment smatrao menad�mentom kompleksnosti. Po njegovu mišljenju upravo je kompleksni kontekst u kojem se odvija redovito dnevno poslovanje ono što menad�ment �ini potrebnim i teškim budu�i da su sve organizacije, pa i one najmanje, kompleksni sustavi. U u�em smislu "upravljanje kompleksnošï¿½u" odnosi se na primjenu teorije kompleksnih adaptivnih sustava na sve funkcije menad�menta; od logistike i marketinga do financija i menad�menta rizika.
Cijeli tekst pro�itaj u qLifeu...