Uvodnik: qLife No.18: ORGANIZACIJSKI RAZVOJ

Marko Luďż˝iďż˝ Marko Luďż˝iďż˝, urednik i ďż˝lan uprave struďż˝nog ďż˝asopisa qLife i portala Quantum21.net.

Koncepcija organizacijskog razvoja ili OD-a (engl. Organization Development), znanstvenog podruďż˝ja i prakse kontinuirane, sustavne i efektivne implementacije organizacijskih promjena, pojavila se nakon II. svjetskog rata kao odgovor na dehumanizirajuďż˝u praksu tzv. znanstvenog menadďż˝menta, odnosno pristupa upravljanju koji je radnike tretirao pukim "kotaďż˝iďż˝ima" u mašineriji organizacijske birokracije. Znanstveni menadďż˝eri tog doba pomoďż˝u studija vremena i pokreta rascjepkali su rad u zadatke malog opsega namijenivši sebi ulogu dizajnera i nadzornika procesa, a radnicima, koje su posve lišili autonomije i kojima bi - u sluďż˝aju izraďż˝avanja bilo kakvog nezadovoljstva - redovito uruďż˝ili otkaz, ulogu pukih izvršitelja koji na posao trebaju donijeti "ruke", a "glavu" ostaviti kuďż˝i.  

Otprilike u tom razdoblju svijetom se poďż˝eo širiti novi svjetonazor koji je ozbiljno uzdrmao modernistiďż˝ka vjerovanja u postojanje objektivne stvarnosti, toďż˝nost i nezamjenjivost racionalnog pristupa, kontinuirani napredak znanosti i postojanje univerzalne istine, zamijenivši ga kompleksnošďż˝u i multiperspektivnošďż˝u, ďż˝ime su stvoreni povoljni uvjeti za buďż˝enje novog pristupa liderstvu i menadďż˝mentu.  

Organizacijski razvoj, utemeljen na humanistiďż˝kim vrijednostima uvaďż˝avanja ljudskog dostojanstva, poštenja, slobode, pravde i odgovornosti, polako ali sigurno mehanicistiďż˝ku metaforu poďż˝eo je zamjenjivati organskom. U nastojanju da ljude, sustave i tehnološke procese djelotvornije i humanije organizira sve veďż˝u paďż˝nju poklanjao je duhovnim i emotivnim potrebama, tijelu i zdravlju, oslanjajuďż˝i se pritom na nove spoznaje sociologije, psihologije, antropologije, sistemske dinamike, filozofije, fizike, biologije i drugih znanosti, vješto ih integrirajuďż˝i u vlastiti korpus znanja.
 
Iako je OD zasluďż˝an za mnoge pristupe koji ďż˝ine skelet moderne znanosti i umjetnosti liderstva i menadďż˝menta, poput ukljuďż˝ivanja, participacije i osnaďż˝ivanja djelatnika, sustavnog razmišljanja, akcijskog istraďż˝ivanja i uďż˝enja, tzv. sustava temeljnih znanja i drugih, njegov se najveďż˝i doprinos ogleda u tome što je organizacije usporedio sa ďż˝ivim biďż˝ima, ukazavši na njihov izvanjski i unutarnji razvoj. OD je naime prvi osvijestio ďż˝injenicu da je izvanjski razvoj, u smislu poveďż˝anja materijalne imovine, novca, uredskog prostora, zgrada i tehniďż˝ke opreme, posljedica promjena u unutarnjem svijetu organizacije kojeg ďż˝ine vrijednosti, meďż˝uljudski odnosi, stavovi i uvjerenja djelatnika, kultura i klima, stilovi vodstva, kreativnost ili motivacija. Rijeďż˝ju, OD je prvi u svijet organizacija prenio kljuďż˝nu maksimu novog svjetonazora: as within, so without!

Naďż˝alost, o OD-u kao kljuďż˝nom pokretaďż˝u gospodarskog razvoja, u Hrvatskoj malo toga znamo. Obrazovne institucije posve su zakazale osigurati nam adekvatnu edukaciju o tom nevjerojatno vaďż˝nom podruďż˝ju. Primjerice, diploma ekonomskog fakulteta - da ne spominjem pravnog ili medicinskog - kod nas se još uvijek smatra primjerenom kvalifikacijom za upravljanje sustavima iako do nje moďż˝ete doďż˝i tako da o temi novog broja qLifea malo toga znate. Štoviše, moguďż˝e je steďż˝i titulu magistra menadďż˝menta, a da vas nitko ne uputi u radove Kurta Lewina, profesora MIT-a i osobe koja je osmislila koncepcije 'dinamike grupa' (engl. group dynamics), 'akcijskih istraďż˝ivanja' (engl. action research) i tzv. T-grupa, Douglasa Mc Gregora i Richarda Becharda koji su procesu promjena pristupili odozdo-prema-gore, Erica Trista i Freda Emeryja koji su uoďż˝ili vaďż˝nost kompleksnih interakcija ďż˝ovjeka i tehnologije u dizajniranju posla, W. Edwardsa Deminga, legendarnog Amerikanca zasluďż˝nog za poslijeratnu obnovu japanske industrije na ďż˝ijim idejama Toyota, Nissan, Sony, Hitachi i drugi japanski divovi i danas temelje svoje poslovanje, Petera Sengea, koji je 'petu disciplinu' sustavnog razmišljanja lansirao u menadďż˝ersku praksu, Chrisa Argyrisa koji je artikulirao koncepcije 'akcijske znanosti' (engl. action science), 'ljestvice zakljuďż˝ivanja' (engl. ladder of inference), 'dvostrukog kruga uďż˝enja' (engl. double loop learning) i 'teorija-u-uporabi' (engl. theories-in-use), Edgara Scheina koji je unaprijedio podruďż˝je organizacijske kulture, Donalda Schona koji je unaprijedio praksu reflektivnog propitivanja u menadďż˝mentu, Charlesa Handyja, Margaret Wheatley, Ichaka Adizesa, Kena Wilbera i mnogih drugih.

ďż˝udi li onda što umjesto razvoja organizacija, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, u Hrvatskoj svjedoďż˝imo "organizacijskoj retardaciji"? ďż˝udi li onda što svi mi zajedno, poďż˝evši od vlade i ministara preko direktora veďż˝ih i manjih poduzeďż˝a, ne uspijevamo odgovoriti na kompleksne potrebe upravljanja u modernom svijetu? ďż˝udi li onda što spas još uvijek pronalazimo u makroekonomiji i "velikim ekonomistima" koji ďż˝e jednoga dana - tako se barem nadamo - mudro posloďż˝iti kotaďż˝iďż˝e nacionalnog gospodarskog stroja kako bi nam osigurali rast i razvoj?