Organizacijske patologije

Ivan Miljan Ivan Miljan, poslovni savjetnik, programski direktor ISOD - Integral School of Organization Development.

 

Dio zadataka OD konzultanta odnosi se na dijagnosticiranje "zdravstvenih problema" organizacija, odnosno organizacijskih patologija. U Hrvatskoj gotovo svakodnevno propadaju tvrtke, što nije drugaďż˝ije od svjetskog trenda. Neki od najteďż˝ih sluďż˝ajeva, primjerice slom osiguravajuďż˝e kuďż˝e AIG, investicijske banke Lehman Brothers ili Enrona, bili su tek rano upozorenje na nadolazeďż˝u svjetsku gospodarsku krizu.

OD konzultanti suraďż˝uju s organizacijama, nastojeďż˝i da one poďż˝ive i da funkcioniraju zdravo i uspješno. Kad se megaorganizacije oko njih poďż˝nu urušavati i umirati u mukama, postavljaju dva pitanja:
1. Što se toďż˝no dogodilo?
2. Što iz toga moďż˝emo nauďż˝iti?

 U OD-u prvi pristup se naziva AAR, After Action Review, a drugi Lessons Learned. U navedenim sluďż˝ajevima posrnulih organizacija isprepleteno je nekoliko razliďż˝itih sistemskih pogrešaka. Govorimo li o kolapsu svjetskog financijskog sektora, onda se uglavnom spominju tri uzroka:
- pohlepa bankara
- lakovjernost potrošaďż˝a
- nekompetentnost dr�avnih institucija koje su taj odnos trebale nadzirati.

Ako idemo još i dalje, greška je u koncepciji liberalnog kapitalizma ili liberalne ekonomije, koja pretpostavlja da se društveno opďż˝e dobro najbolje ostvaruje kroz neometanu i nenadziranu konkurenciju na trďż˝ištu. To je odgovor na prvo pitanje - što se dogodilo, koji je uzrok?

Drugo, jednako vaďż˝no pitanje glasi: što sada iz toga moďż˝emo nauďż˝iti i što ďż˝emo ubuduďż˝e raditi drugaďż˝ije kako ne bismo ponovili iste greške? Kapitalistiďż˝ki model se do sada mijenjao tri puta. Toďż˝nije, u njemu se mijenjao odnos politike i trďż˝išta. Prva promjena dogodila se u 19. stoljeďż˝u, nakon Napoleonskih ratova, kada je stvoren klasiďż˝ni kapitalizam i kada se povezanost drďż˝avne politike i ekonomije svodila iskljuďż˝ivo na prikupljanje vojnog budďż˝eta. Taj sustav je kolabirao tijekom Velike krize 1930-ih kada se dogodila druga promjena. Druga verzija kapitalizma temeljila se na nepovjerenju prema samostalnosti trďż˝išta. Treďż˝a verzija je nastala na krilima oduševljenja Margaret Thatcher i Ronalda Reagana idejom o potpuno slobodnim trďż˝ištima. Trďż˝išta su se oslobodila drďż˝avne politike, a ta snaďż˝na deregulacija dostigla je vrhunac eskalacijom financijske krize krajem 2007. godine u SAD-u. Dakle, što iz svega toga moďż˝emo nauďż˝iti? Uďż˝imo da se sada stvara nova, ďż˝etvrta verzija kapitalizma, za koju ďż˝e vjerojatno biti karakteristiďż˝no ponovno jaďż˝anje drďż˝avne regulacije, intervencionizma i protekcionizma.