Na temelju analize odgovora educirani struďż˝njaci oslikavaju profil klijenta procijenjujuďż˝i na koji naďż˝in lider interpretira sebe, svoje postupke i promišljanja te svijet u okruďż˝enju kako bi otkrili koja od sedam 'akcijskih logika' - oportunist, diplomat, struďż˝njak, natjecatelj, individualac, strateg ili alkemiďż˝ar - prevladava u njegovim mentalnim modelima. Meďż˝utim, vaďż˝no je napomenuti da razvoj liderskih sposobnosti omoguďż˝ava kretanje kroz  navedene faze ili kategorije pa se radi toga rezultati Leadership Development Profile upitnika provedenog nakon nekoliko godina mogu znaďż˝ajno izmijeniti otkrivajuďż˝i evoluciju 'akcijske logike' pojedine osobe.  

U proteklih 25 godina LDP upitnik koristili smo na uzorku više tisuďż˝a menadďż˝era i struďż˝njaka, u dobi izmeďż˝u 25 i 55 godina starosti, u stotinama europskih i ameriďż˝kih tvrtki, u razliďż˝itim industrijama, neprofitnim organizacijama i drďż˝avnim institucijama. Istraďż˝ivanje je osvjestilo postojanje zanimljivog fenomena: razina korporativnog i individualnog uďż˝inka znaďż˝ajno je varirala sukladno 'akcijskoj logici' koju su lideri koristili! Osim toga, pokazalo se kako 55% uzorka ďż˝ine tri tipa lidera (oportunisti, diplomati i struďż˝njaci) koji su manifestirali ispodprosjeďż˝ne performanse i uďż˝inkovitost u implementaciji strategije u odnosu na 30% uzorka kojeg su ďż˝inili natjecatelji. Konaďż˝no, samo 15% lidera i menadďż˝era u uzorku (individualisti, stratezi i alkemiďż˝ari) iskazalo je konzistentnu sposobnost inoviranja i transformiranja organizacija kojima su bili na ďż˝elu.

Kako bismo bolje razumjeli pretpostavke i obiljeďż˝ja navedenih kategorija, potrebno je dublje promotriti svaki pojedini stil voďż˝enja, poďż˝evši od najmanje produktivnog i najmanje kompleksnog prema višim razinama funkcioniranja lidera.

    
Oportunisti

Utješnim se pokazalo otkriďż˝e kako tek 5% lidera u uzorku prevladavajuďż˝e obiljeďż˝ava nepovjerenje, snaďż˝ni egocentrizam i manipulativnost. Takve lidere nazivamo oportunistima kako bi dodatno naglasili njihovu sklonost prema osobnom pobjeďż˝ivanju, kada na svijet i druge ljude gledaju kao na "prilike koje treba iskoristiti". Odnos prema izvanjskom svijetu uglavnom im je odreďż˝en percepcijom kontrole – rijeďż˝ju, njihove reakcije na dogaďż˝aje uglavnom ovise o procjeni u kojoj mjeri mogu kontrolirati ili utjecati na ishod. Druge ljude tretiraju objektima ili konkurentima koji funkcioniraju sliďż˝no njima: u vjeďż˝noj potrazi za osobnim pobjedama.