A ta nasušna potreba za novim liderstvom osnovni je razlog suradnje IEDC-a i qLifea. Kako je qLife u struďż˝nim krugovima veoma cijenjena publikacija i neosporni predstavnik onog najboljeg što svijet nudi na podruďż˝ju liderstva, iznimno smo poďż˝ašďż˝eni partnerstvom u ovom inspirativnom projektu koje traje veďż˝ pet godina. U našem novom zajedniďż˝kom nastupu sa zadovoljstvom ďż˝emo s vama podijeliti bezvremensku mudrost Petera Ferdinanda Druckera - osobe koja je bez sumnje ostavila najdublji trag u stvaranju i promicanju znanosti i umjetnosti liderstva.

Tekst koji prenosimo u ovom broju qLife �asopisa posljednji je intervju Petera Druckera.

Jim Nelson: Kakav je osjeďż˝aj promatrati svijet danas iz vaše perspektive mudrog devedesetpetogodišnjaka?

Peter Drucker: Prije svega, osjeďż˝am se vrlo staro. No, moj pogled na svijet zbog toga se nije mnogo promijenio. Prije ďż˝etrdeset godina preteďż˝no sam suraďż˝ivao s poslovnim organizacijama profitnog sektora. Posljednjih trideset godina preteďż˝no suraďż˝ujem s neprofitnim organizacijama, iako ponekad odradim neki savjetniďż˝ki posao za neke stare klijente poslovnog sektora. Moji bliski suradnici odavno su u mirovini pa sada suraďż˝ujem s novim, mladim i vrlo zanimljivim ljudima. Nije se baš mnogo toga promijenilo.

JN: Moramo Vas upitati jedno jednostavno pitanje: jeste li iznenaďż˝eni politiďż˝kim uspjehom guvernera Kalifornije, Arnolda Schwarzeneggera, koji u svojem govoru koristi isti šarmantni naglasak kao i vi?
 
PD: Guverner Schwarzenegger svakako je iznenaďż˝enje u politici SAD-a. Nisam ga imao prilike upoznati, a o njemu mislim da je vrlo sposoban ďż˝ovjek. Jedino što imamo zajedniďż˝ko je naglasak. Prema porijeklu, on se od mene razlikuje kao bilo tko drugi. Iako smo oboje Austrijanci, iz razliďż˝itih smo regija te zemlje koju sam ja napustio mnogi ranije nego li se on rodio, prije toďż˝no sedamdeset i sedam godina.

JN: Veďż˝ šezdeset godina pišete i govorite o menadďż˝mentu za kojeg tvrdite da je "najveďż˝a društvena inovacija dvadesetog stoljeďż˝a". Zašto? Što društvo, prema Vašemu mišljenju, duguje menadďż˝mentu?

PD: Pojam "menadďż˝ment" u literaturi i govoru nije se spominjao sve do 1911. godine. Do tada se pretpostavljalo i smatralo logiďż˝nim da vlasnik tvrtke upravlja poslovanjem. Menadďż˝eri profesionalci i nevlasnici pojavili su se pred poďż˝etak Prvoga svjetskoga rata, kada je J.P. Morgan stvorio profesionalni menadďż˝ment u Americi, Japanu i Njemaďż˝koj. Menadďż˝ment je tako postao nova društvena funkcija koja je zatim stvorila novo društvo, društvo organizacija.

Iako je prvo stvoreno, poslovno upravljanje nije toliko vaďż˝no kao upravljanje tzv. neprofitnim organizacijama: bolnicama, sveuďż˝ilištima i crkvama. Neprofitne organizacije veoma su zanimljive jer svojim ďż˝lanovima i zajednici moraju objasniti što uopďż˝e smatraju pozitivnim rezultatom svoga poslovanja. Kako definirati rezultate crkve s kojom trenutaďż˝no suraďż˝ujem, a koja je narasla s petsto na šest tisuďż˝a ďż˝lanova? Kako promatrati i analizirati rezultate rada sveuďż˝ilišta Claremont? Neprofitne organizacije su mnogo interesantnije i vaďż˝nije za društvo u cjelini, a rezultate njihova rada veoma je teško definirati.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu