qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No. 28: KLASICI III

Članak: Kako spasiti svijet?, Elizabeth Debold

Kako spasiti svijet?

Elizabeth Debold Elizabeth Debold doktorirala je iz podru�ja psihologije i razvoja ljudskih potencijala na sveu�ilištu Harward. Priznati je predava�, savjetnik i autor. Knjiga koju je napisala u koautorstvu s Marie C. Wilson, Mother Daughter Revolution, postala je svjetski bestseler. Trenutno obavlja du�nost urednika magazina What Is Enlightenment?, eminentne publikacije koje se bavi evolucijom svijesti.


Predsjednik uprave jedne od najve�ih naftnih kompanija na svijetu na ve�eri mi je priznao: 'Istina je da se brinem. Potpuno si u pravu. Svijet se doista raspada.' Potom je nastavio: 'Što misliš, na koji na�in bismo kompanija i ja mogli pomo�i?'
Ichak Adizes, autor, osniva� Instituta Adizes


Korak unazad

Zastanite na trenutak. Pomislite na veli�anstvenu kuglu na kojoj �ivimo. Što vam prvo pada na pamet? Slika koju ugledaju astronauti iz svemirske letjelice? Mramorna kugla prošarana plavom i bijelom bojom u kontrastu s beskrajnom tamom svemira koji je okru�uje? Ili mo�da poznati oblici kontinenata, prošarani zelenim ravnicama i planinskim lancima koji se poput kralje�nice probijaju preko planete? Mo�da prvo pomislite na igru iskonskih sila - vode i vjetra - dok se hitro kre�u pomi�u�i oblake preko ogromnih prostranstava mora i zemlje. Ili se prvo sjetite svjetala koja sjaje na tamnoj površini napajana elektri�nom strujom koja nam omogu�ava komuniciranje preko cijele planete. Osjetite li mo�da pritom nesigurnost, problemati�ne saveze demokracije, socijalizma, monarhija i diktatura; sukobe koji se stalno rasplamsavaju i prijete sve ve�im po�arima? Primije�ujete li da se ljudi i kulture i dalje kontinuirano sukobljavaju?

Prošlo je tek nekoliko desetlje�a otkad nam je let u svemir omogu�io da pogledamo na naš zajedni�ki dom iz jedne sasvim nove perspektive. Me�utim, iako smo sna�nije povezani nego ikada prije - bez obzira na nacionalnost, vjeru ili ideologiju - �ini se da je od tada pa do danas naš svijet postao još ja�e fragmentiran. Mre�e uzajamnih odnosa danas povezuju penthouse na Park Avenue sa siromašnim dijelovima Nairobija. Razvojem kapitalisti�kog na�ina poslovanja napravili smo revolucionarni korak prema kompleksnoj globalnoj me�uovisnosti. Gigantske organizacije - Mitsubishi, Nestlé, DaimlerChrysler, ili neke druge, toliko poznate da ih znamo po kraticama kao IBM, GE, GM, HP - oslobo�ene su ograni�enja lokacije i nacije pa su svoj utjecaj proširile na prostorima od Bostona do Bangkoka. Posluju�i u mre�i me�unarodnih tr�išta kapitala, sakupili su resurse i mo� kojima ne mogu parirati mnoge nacije. Štoviše, u sadašnjem trenutku od sto najve�ih svjetskih gospodarskih subjekata pedeset i jedan su multinacionalne korporacije, a samo �etrdeset i devet suverene dr�ave. Pored njihove ekonomske mo�i i snage koja proizlazi iz multikulturalne radne snage, korporacije predstavljaju zna�ajan iskorak u sposobnosti ljudi da se organiziraju na ostvarenju zajedni�kog cilja.

Zbog stalne potra�nje za kreativnošï¿½u i inovacijama, poslovni sektor doslovno je transformirao moderni svijet. Alexander Graham Bell izumio je telefon, a na temelju njegova izuma osnovana je kompanija Bell Telephone iz koje je kasnije nastao Bell Labs. U Bell Labsu potom je osmišljen tranzistor koji je ozna�io po�etak elektroni�ke i informati�ke ere. Popis potroša�kih dobara koja su se pojavila u "evolucijskom treptaju oka" - od paste za zube do teku�eg voska za podove, aspirina i kontaktnih le�a - doslovno je beskrajan. Zbog �ovjekove stalne potrebe za stvaranjem ne�eg novog, u manje od stotinu godina proputovali smo put od konja i ko�ije do modernog terenca, a to putovanje stalno se ubrzava. Kompanija Walt Disney svakih pet minuta proizvodi novi proizvod i lansira ga na tr�ište. Sony lansira tri nova proizvoda svakih sat vremena. Sedamdeset posto ukupnog prihoda kompanije Hewlett-Packard dolazi od prodaje proizvoda koji nisu postojali prije godinu dana. Stalna trka i u�urbanost dramati�no su poboljšali i transformirali ljudske �ivote - udvostru�ivši �ovjekov �ivotni vijek, poboljšavši kvalitetu �ivota i podigavši granice ljudskih mogu�nosti u neslu�ene visine.

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna