Potaknuta zaradom i profitom, ďż˝urba da se zauzme što veďż˝i udio na trďż˝ištu proizvodi neopisivu štetu planeti i ljudima koji na njoj ďż˝ive. Seljaci u Burmi nedavno su pokrenuli sudsku parnicu protiv kompanije Unocal, energetskoga giganta koji je poticao drďż˝avnu vojsku - unajmljenu da nadgleda izgradnju plinovoda kroz zemlju - da seljake podvrgava prisilnom radu, ubija, siluje i muďż˝i. Coca-Cola je pod strogim institucionalnim nadzorom zbog zagaďż˝ivanja vode i kreiranja "poslovnih moguďż˝nosti" u situacijama pomanjkanja pitke vode. ďż˝itati godišnje izviješďż˝e te kompanije iz 1993. g. svakog ďż˝e zabrinuti: "...svi mi u Coca-Coli ustajemo ujutro znajuďż˝i da ďż˝e toga dana 5,6 milijardi ljudi u svijetu biti ďż˝edno. Ukoliko nam uspije te ljude privoliti da konzumiraju Coca-Colu osigurat ďż˝emo dugoroďż˝nu opstojnost. Ništa manje od toga ne dolazi u obzir." Korporacije ruše sve pred sobom. Svoju moďż˝ temelje na zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba - za preďż˝ivljavanjem i statusom - a ta moďż˝ toliko je velika da se bilo kakva promjena ďż˝ini nemoguďż˝im pothvatom. "Ne samo da se kreďż˝emo ususret katastrofi," tvrdi poznati poslovni savjetnik i autor Ichak Adizes, "mi naprosto jurimo prema njoj."

Meďż˝utim, unutar korporacija stanuje jedna moďż˝na sila - nepredvidljiva sila ljudi razliďż˝itih nacionalnosti, vjera, rasa ili kasta - koja je prvi put u povijesti organizirana na ovakav naďż˝in. U Wal Martu, najveďż˝em svjetskom poslodavcu, zaposleno je više od milijun ljudi. McDonald's je jedan od najveďż˝ih svjetskih poslodavaca mladim ljudima koji je prisutan gotovo svugdje u svijetu. Pa ipak, sve snaďż˝nije povezivanje ljudi na globaliziranome radnome mjestu pojaďż˝ava pritisak; oni koji imaju dolaze u doticaj s onima koji nemaju, jedna kultura utjeďż˝e na drugu itd. Unutar i izvan tih organizacija svijest o uďż˝incima korporativnih aktivnosti na planet i ljude sve više jaďż˝a, kao i svjesnost da smo svi mi jedno ďż˝ovjeďż˝anstvo koje nastanjuje jedan planet.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu