Veďż˝ više od trideset godina bavimo se odrďż˝ivim razvojem. Dugo vremena pišemo, predajemo i radimo na tom problemu. (Autori ovog teksta ujedno su i autori World3 modela - raďż˝unalne simulacije koja prati interakcije demografskih kretanja, industrijskoga rasta, proizvodnje hrane i limita Zemljinog ekosustava. Model je 1972. godine izradio projektni tim System Dynamics grupe pri MIT Sloan School of Management kako bi analizirao dugoroďż˝ne posljedice rasta stanovništva i gospodarstva. Istraďż˝ivanje je naruďż˝eno od strane Rimskog kluba. Šesnaest ďż˝lanova tima okupio je i vodio Dennis Meadows, tadašnji profesor na MIT-u. Donella Meadows, Dennis Meadows i Jorgen Randers na temelju scenarija proizašlih iz modela napisali su knjigu Limits to Growth koja je ubrzo postala bestseler. op.ur.)

Tijekom vremena, upoznali smo brojne kolege širom svijeta kojima je odrďż˝ivi razvoj jednako vaďż˝an kao i nama. Kroz druďż˝enje i suradnju uvijek bi u nama probudili nadu, što ne moďż˝emo reďż˝i za institucije i politiďż˝ke lidere koji bi umjesto nade u nama redovito pobuďż˝ivali frustracije.

Na svakom koraku nailazimo na pojedince iskreno zabrinute za okoliš i druge ljude, za dobrobit i blagostanje novih naraštaja. Rijeďż˝ je o ljudima koji su svjesni bijede i ekoloških problema ďż˝ovjeďż˝anstva, o osobama koje znaju da politika kontinuiranog rasta (gospodarskog) unutar zadanih ďż˝vrstih okvira (moguďż˝nost apsorpcije planete) ne sluti na dobro. Mnogi od njih nasluďż˝uju da se ďż˝ovjeďż˝anstvo kreďż˝e u pogrešnom smjeru te da sprjeďż˝avanje katastrofe zahtijeva hitne radikalne promjene. Kada bi znali da ďż˝e njihova nastojanja uroditi plodom spremno bi sudjelovali u promjenama. ďż˝esto se pitaju: Što mogu uďż˝initi? Što moďż˝e uďż˝initi vlada? Što mogu uďż˝initi kompanije? Što mogu uďż˝initi škole, vjerske organizacije, mediji? Što mogu uďż˝initi graďż˝ani, proizvoďż˝aďż˝i, potrošaďż˝i, roditelji?

Znanstveni eksperimenti potaknuti navedenim pitanjima va�niji su od sjaseta specifi�nih odgovora koji naviru sa svih strana. Primjerice, kako postoji "Pedeset jednostavnih stvari kojima se mo�e spasiti Svijet." Kupnja automobila na alternativno gorivo jedna je od tih aktivnosti. Mo�emo, primjerice, odlagati limenke i plasti�ne boce u posebne kontejnere za daljnju recikla�u. Mo�emo odgovorno i mudro glasati na izborima, a sve to ako spadate u grupu malobrojnih sretnika koji posjeduju automobil, limenke i plasti�ne boce.

Postoje i druge, ne tako jednostavne, aktivnosti kojima se participira u rješavanju problema: ďż˝ivjeti jednostavnim stilom ďż˝ivota, imati najviše dvoje djece, zalagati se za poveďż˝anje cijena fosilnih goriva (kako bi se promicalo efikasno korištenje i stimulirao razvoj obnovljive energije), ukljuďż˝iti ljubav i suradnju u svoje svakodnevne aktivnosti, pomoďż˝i barem jednoj obitelji u borbi sa siromaštvom, definirati vlastiti "ispravni ďż˝ivot", pobrinuti se za komadiďż˝ zemlje, pobuniti se protiv sustava koji iskorištava ljude i prirodne resurse, kandidirati se na izborima.

Sve te aktivnosti pomaďż˝u, ali nisu dovoljne. Odrďż˝ivost, samodostatnost i jednakost zahtijeva strukturalne promjene; jednom rijeďż˝ju revoluciju, no ne u politiďż˝kom veďż˝ u mnogo dubljem smislu. Trebaju nam promjene nalik onima kojima su poljoprivredna i industrijska revolucija transformirali lice i naliďż˝je tadašnjega gospodarskog sustava. Recikliranje je vaďż˝no. Meďż˝utim, samo po sebi recikliranje nam neďż˝e previše pomoďż˝i.

Stoga se nameďż˝e pitanje: "Koji procesi i dogaďż˝aji mogu potaknuti toliko ďż˝eljene promjene?" U potrazi za odgovorom pokušali smo razumjeti dvije velike revolucije u ljudskoj povijesti oslanjajuďż˝i se pritom na interpretacije uglednih povjesniďż˝ara.