Poljoprivredna i industrijska revolucija

Nakon ogromnog vremenskog perioda, prije 10.000 godina ljudska populacija dosegla je - za to doba - nevjerojatnih 10 milijuna stanovnika. Ljudi su tada uglavnom bili nomadi, odnosno lovci-sakupljaďż˝i. Na pojedinim geografskim podruďż˝jima, koja su obilovala divljaďż˝i i jestivim biljkama, njihov se broj stalno poveďż˝avao što je neizostavno vodilo iscrpljivanju prirodnih resursa. Prilagodba novom problemu traďż˝ila je inovativan odgovor. Stoga su nomadi napravili sljedeďż˝e:
1. jedni su intenzivirali migracijski stil ďż˝ivota zapoďż˝evši selidbu iz Afrike i Srednjeg istoka na nove teritorije,
2. drugi su po�eli pripitomljavati �ivotinje, obra�ivati zemlju i boraviti na jednome mjestu.

ďż˝ivjeti na jednome mjestu u ono doba bilo je nešto sasvim novo i originalno. Kasnije ďż˝e se pokazati da je ideja ďż˝ivota bez kretanja promijenila lice i naliďż˝je Zemlje, razmišljanje ďż˝ovjeďż˝anstva i izgled zajednice u mjeri u kojoj nitko nije oďż˝ekivao.

Prvi puta u povijesti posjedovati zemlju imalo je nekakvog smisla. Ljudi se više nisu kretali, nisu morali nositi svoju imovinu sa sobom što je otvorilo prostor još jednoj novosti: akumulaciji stvari i dobara. Naravno, odmah su se izdvojili pojedinci vještiji od drugih u akumuliranju dobara. Slijedom dogaďż˝aja roďż˝ene su ideje bogatstva, trgovine, novca i moďż˝i. Ljudi su prvi put mogli ďż˝ivjeti od viškova hrane koje su proizveli drugi ljudi. Mogli su radi toga postati obrtnici, zanatlije, glazbenici, pisci, sveďż˝enici, vojnici, atlete… ili pak kraljevi. Tako su nastali cehovi, knjiďż˝nice, hramovi, vojske, dinastije i gradovi.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...