Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 32: KLASICI IV
Članak: Organizacija koja u�i, Kai Larsen
Potrebno je istaknuti kako pojam "cilj" u kontekstu osobnog usavršavanje nema uobi�ajeno zna�enje definiranja "dugoro�nih" i "kratkoro�nih" ciljeva. Dostizanje dugoro�nih ciljeva obi�no se planira u roku od tri do pet godina. U kontekstu osobnog usavršavanja, "cilj" kojeg pojedinac �eli dosti�i znatno je udaljeniji u vremenu te zahtijeva cjelo�ivotnu posve�enost. Ponekad, cijeli �ivotni vijek nije dostatan da bi se postigao takav cilj. Dakle, precizniji termin za pojašnjenje te vrsta "cilja" bila bi vizija.
Cjelo�ivotno u�enje Senge �esto pojašnjava pri�om o Antoniju Stradivariju koji je iz svoje violine �elio izvu�i savršenu melodiju. Stradivari je cijeli �ivot posvetio tom "savršenom zvuku." Kontinuirano je unaprje�ivao kvalitetu svojih violina stvorivši tako proizvode koji su i danas pojam za vrhunsku kvalitetu. Na�alost, nikada ne�emo doznati je li osjetio potpuno zadovoljstvo posljednjom violinom koju je uspio izraditi. S obzirom na to da se kroz knjige i razgovore sa stru�njacima dobro upoznao s njegovom opsesijom i stalnom potragom za "savršenim zvukom", Senge pretpostavlja da nije.
Proces kontinuiranog unaprje�ivanja Senge naziva generativno u�enje. Jaz izme�u sadašnjosti i o�ekivane �eljene budu�nosti naziva kreativnom tenzijom. Kreativnu tenziju Senge pojašnjava metaforom gumene vrpce koja obavija ruke spojene u dlanovima. Gornja ruka predstavlja �eljenu budu�nost, a donja sadašnjost. Tenzija koja se javlja napinjanjem vrpce (tj. odre�ivanjem �eljene budu�nosti, op. ur) pokre�e kreativnost i "vu�e" prema gore. Kreativnost se uobi�ajeno javlja onda kada je osoba nezadovoljna sadašnjom situacijom (okolnostima) te kada ima �arku �elju da situaciju (okolnosti) promijeni.
Sljede�i aspekt osobnog usavršavanja odnosi se na sposobnost pojedinca da jasno procjenjuje trenuta�nu stvarnost, gdje je naglasak na rije�i "jasno." Osoba mora biti sposobna jasno i objektivno procijeniti stvarnost, bez pristranosti i pogrešnih interpretacija jer se samo tako mo�e ste�i uvid u trenuta�na ograni�enja.
Kreativne osobe znaju da rijeka �ivota sa sobom uvijek nosi nove izazove pa ih izazovi stoga ne�e pokolebati na putu ostvarenja vizije. Kreativnost zapravo zna�i koristiti ograni�enja/izazove kako bi se stvorila nova vrijednost (P. Senge).
Osobe koje prakticiraju osobno usavršavanje uo�avaju promjene u na�inu vlastita promišljanja: u�e o tome kako u jednakoj mjeri koristiti razum i intuiciju u procesu stvaranja novih vrijednosti. Postaju sustavni mislioci - osobe koje su sposobne uo�iti slo�ene povezanosti u vlastitom okru�enju pa se stoga osje�aju povezani s cjelinom. Upravo su ove karakteristike djelatnika potrebne na svakoj organizacijskoj razini da bi organizacija, kao cjelina, mogla u�iti. (P. Senge)
Tradicionalni menad�eri oduvijek su smatrali da moraju znati, da moraju imati odgovore bitne za funkcioniranje i razvoj organizacije. Suprotno tome, lideri i menad�eri u "organizaciji koja u�i" oslanjaju se prvenstveno na djelatnike jer djelatnici imaju rješenje za sve probleme. Posao i zadatak lidera i menad�era u "organizaciji koja u�i" stoga je posve druga�iji nego li u tradicionalnoj organizaciji; oni moraju biti "u�itelji i treneri koji poti�u i podr�avaju osloba�anje kreativne energije djelatnika". Sinergijsko u�enje pojedinaca dovodi na kraju do organizacijskog u�enja. (P.Senge: The Leader's New Work)
Mentalni modeli
Mentalni modeli druga su od pet Sengeovih disciplina "organizacije koja u�i". Mentalni modeli uglavnom se temelje na radovima Chrisa Argyrisa i njegovih kolega sa Sveu�ilišta Harvard. Mentalni model je osobni pogled na svijet u kojem �ivimo... svojevrsni model koji stvara okvir za kognitivne procese u našem umu. Rije�ju, mentalni model determinira na�in na koji razmišljamo te potom djelujemo. Odli�ni opis na koji na�in funkcioniraju mentalni modeli mo�e se prona�i u knjizi Peta disciplina u praksi. U jednoj od opisanih vje�bi, sudionici konferencije igraju igru obaranja ruke. Re�eno im je da je pobjednik "onaj koji spusti ruku partnera na stol." Nadalje, broji se koliko puta je partnerova ruka dotaknula stol. Sveukupni pobjednik �e biti onaj igra� koji sakupi najviše pobjeda (najviše puta spusti ruku partnera na stol). Ve�ina igra�a borila se za pobjedu, nadme�u�i se s protivnikom. Njihov mentalni model govorio im je da postoji samo jedan pobjednik u igri te da se pobjednikom postaje kada protivnikovu ruku spustimo na stol prije nego li on to u�ini nama. Argyris takve mentalne modele naziva "manjkavima" (eng. flawed mental models)
