Uvodnik: qLife No. 34: OSNOVE LIDERSTVA

Marko Luďż˝iďż˝ Nadya Zhexembayeva, doktorica znanosti, nositeljica titule Coca-Cola Chaired Professor of Sustainable Development, predavaďż˝ica liderstva i strateškog razvoja na IEDC – Poslovnoj školi Bled. Autorica je dvije knjige: Overfished Ocean Strategy, te u koautorstvu s Chrisom Laszlom Embedded Sustainability: the Next BIG Competitive Advantage. www.overfishedoceanstrategy.com

Marko Lu�i�, urednik i �lan uprave stru�nog �asopisa qLife i portala Quantum21.net.
 

U svijetu edukacije i obrazovanja, programi uobiďż˝ajeno zapoďż˝inju s nekim "osnovama" odnosnog podruďż˝ja ljudske ekspertize; s temeljima, bazom, odnosno glavnim ili odluďż˝ujuďż˝im naďż˝elima koja se potom provlaďż˝e cijelim kurikulumom kao kljuďż˝na paradigma koja suštinski definira gradivo. Iako je obiďż˝no rijeďż˝ o dosadnim i znanim informacijama koje se naizgled same po sebi podrazumijevaju, predlagatelji programa od njih ne odustaju. Tako ďż˝e FER-ovci na poďż˝etku obrazovanja slušati "Osnove elektrotehnike", informatiďż˝ari "Osnove programiranja", a pravnici "Osnove upravnog prava". Rijeďż˝ je, dakle, o zamornom ali uobiďż˝ajenom pristupu kojega smo u qLifeu naďż˝alost zanemarili.

Krenuvši prije devet godina od pretpostavke kako se struďż˝noj javnosti - koja je tada veďż˝ dva desetljeďż˝a kroďż˝ila vodama trďż˝išnoga gospodarstva - ne trebaju pojašnjavati "osnove" liderstva, od samog starta okrenuli smo se specifiďż˝nim temama: "sustavnom razmišljanju", "mentalnim modelima", "timskom radu", "strateškom promišljanju" i drugima. Potom smo se devet godina ďż˝udili - i još uvijek se ďż˝udimo - nerazumijevanju fenomena liderstva u javnosti i pogrešnim oďż˝ekivanjima koje iz toga proizlaze. Dugih devet godina svjedoďż˝imo nepotrebnim razoďż˝aranjima koja su podjednako produkt "nesposobnog liderstva" i naivnih uvjerenja zbog kojih se uporno nastavlja vjerovati u "zubiďż˝ vile" i karizmatske lidere "super-heroje" koji su tu da nas spase. Priznajemo, pogriješili smo. Nakon devet godina pokušat ďż˝emo ispraviti uďż˝injeno i vratiti se na poďż˝etak.

Što je, dakle, istinsko liderstvo? O ďż˝emu se tu doista radi? Koje pogrešne pretpostavke i uvjerenja su povezane s tim fenomenom? U nastavku se navode osnovne zablude o vodstvu koje presudno utjeďż˝u na razvoj domaďż˝ih organizacija, institucija i društva:

1. Poistovjeďż˝ivanje liderstva sa "sveznanjem". Rijeďż˝ je o pogrešnom uvjerenju temeljem kojeg od lidera neopravdano oďż˝ekujemo "sveznanje" radi konaďż˝nih "rješenja". S obzirom na to da pretendenti na visoke poloďż˝aje znaju što javnost od njih oďż˝ekuje, prema tome se i ponašaju: prvo sami sebe uvjere kako imaju odgovore na sva bitna pitanja, a potom i drugima govore da je tome tako. Meďż˝utim, kako u današnjem umreďż˝enom kompleksnom svijetu nitko ne moďż˝e sve znati, obrazac satkan od nerealnih oďż˝ekivanja i nastojanja da se ona ispune gotovo uvijek tragiďż˝no završi. A kada se to dogodi, igra ne prestaje veďż˝ sve poďż˝inje iz poďż˝etka. Nakon što se pokaďż˝e da osoba kojoj su toliko vjerovali nije ono što bi trebala biti, ljudi kreďż˝u u potragu za novim "liderima" koji ďż˝e ih povesti u "svijetlu buduďż˝nost" i jednom zauvijek riješiti njihove goruďż˝e probleme. "Novi lideri" znaju kako ljudi zapravo vole da im se laďż˝e pa onda opet iznova zapoďż˝inju isto kruďż˝no kretanje koje s istinskim liderstvom nema baš nikakve veze.

Umjesto da potiďż˝e laďż˝ne iluzije, istinsko liderstvo suoďż˝ava ljude s bolnom realnošďż˝u kako bi se promijenile vrijednosti, navike, praksa i prioriteti koje sprjeďż˝avaju razvoj i napredak oslanjajuďż˝i se pritom na vrijednosti otvorenosti, uďż˝enja, propitivanja i kvalitetnog dijaloga.     

2. Mit o individualizmu. Unatoďż˝ tome što su brojne studije pokazale kako se istinsko liderstvo ne odnosi na "izvanserijskog alfa pojedinca" na vrhu organizacijske piramide veďż˝ na specifiďż˝ni koloplet konteksta, okolnosti i osoba na svim razinama koji se odliďż˝no nadopunjavaju i suraďż˝uju, nastavljamo izgraďż˝ivati kult individualizma i vraďż˝ati se istoj paradigmi. Ovaj obrazac pokretan je medijima koji znaju i mogu pisati nerealne senzacionalistiďż˝ke priďż˝e o "velikim direktorima", a ne mogu i ne znaju struďż˝no analizirati kompleksne višedimenzionalne uvjete u promatranoj organizaciji koji su zapravo doveli do uspjeha tvrtke.

Prema tome, istinsko liderstvo trebali bismo sagledavati kao kolektivni fenomen, a ne individualni, kada mreďż˝a meďż˝uovisnih i isprepletenih lidera na svim razinama sustava odliďż˝no suraďż˝uje, mudro odluďż˝uje te upravo radi toga uspješno vodi poslovanje.

3. Poistovjeďż˝ivanje liderstva s pozicijom, autoritetom i moďż˝i. Liderstvo se takoďż˝er ne bi trebalo poistovjeďż˝ivati s autoritetom i moďż˝i, s ovlaštenjem da se odluďż˝uje i koristi pozicija vlasti. Kada se raspravlja o ljudima na visokim poloďż˝ajima, koji utjeďż˝u na sljedbenike, liderstvo se (pre)ďż˝esto automatski podrazumijeva; o njima neopravdano govorimo kao o "liderima u vladi", "liderima u biznisu" ili "liderima u zajednici". Osim toga, liderom neopravdano nazivamo osobe koje imaju "vjeru u uspjeh organizacije", "znaju artikulirati viziju", "ukazuju na put kojim treba iďż˝i" te koje "privlaďż˝e lojalne sljedbenike".

Istinsko liderstvo nema veze s pozicijama moďż˝i jer ga mogu prakticirati osobe bez ikakvog formalnog autoriteta, na rubnim prostorima hijerarhije, doslovce bez ijednog sljedbenika.  Istinsko liderstvo takoďż˝er nema veze s ďż˝vrstim uvjerenjima lidera koje on potom nameďż˝e grupi niti s okupljanjem masa koje se potom vodi prema nekom zamišljenom cilju. ďż˝ak i onda kada izvire iz iskrenih, moralnih i etiďż˝kih pobuda, liderstvo se moďż˝e pokazati posve neodgovornim ukoliko ishodom našteti dugoroďż˝noj dobrobiti grupe.

Na kraju, te najvaďż˝nije, treba kazati kako je istinsko liderstvo najsnaďż˝nije povezano s mudrošďż˝u, odnosno dostignutom razinom svijesti, osobnim razvojem i sveopďż˝om zrelošďż˝u pojedinca. Rijeďż˝ je o ekstremnoj vaďż˝noj ďż˝injenici - na koju su ukazivali i drevni filozofi - zaboravljenoj u ovim modernim vremenima "struďż˝nosti" i beskarakternog "znanja" koja je odliďż˝no opisana u knjizi Guanzi Konfucijeve antiďż˝ke Kine: "…nakon što se neka osoba uspne do poloďż˝aja koji nadilazi njegovu mudrost, svi ispod njega ďż˝e patiti".