Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 34: OSNOVE LIDERSTVA
Članak: Duhovno inteligentno liderstvo, Danah Zohar
Duhovno inteligentno liderstvo
Danah Zohar Danah Zohar, stru�njak je na podru�ju filozofije i fizike, predava�ica liderstva i ugledna publicistkinja. Autorica je tri svjetska bestselera, knjiga The Quantum Self, The Quantum Society i ReWiring the Corporate Brain. Njezina saznanja, posebice na podru�ju asimilacije na�ela kvantne fizike u novo razumijevanje društvene svijesti, psihologije i organizacije društva rezultirale su publiciranjem revolucionarne knjige, napisane u koautorstvu s Ian Marshallom, SQ: Duhovna inteligencija - Suštinska inteligencija.
Što �ini izvrsnog lidera? Jedni ka�u da je za liderstvo najva�nija sposobnost jasnog usmjeravanja dok drugi tvrde da je to sposobnost odlu�ivanja u zahtjevnim okolnostima. Tre�i ka�u da je najva�nije umije�e komandiranja i kontroliranja ili, tome nasuprot, poticanja lojalnosti sljedbenika kroz sna�nu emocionalnu empatiju. Osobno smatram da izvrsno vodstvo primarno ovisi o viziji - i to ne bilo kakvoj viziji, nego onoj viziji koju se mo�e cijeniti i poštovati: intelektualno, emocionalno i duhovno.
Vizija je slika po�eljne budu�nosti kojoj te�imo i koju �elimo dosti�i. Vizija je pokreta�ka sila svake organizacije i izvor vitalnosti sustava. Kad smo dirnuti vizijom, naše najdublje vrijednosti izbijaju na površinu bude�i u nama osje�aje trajne svrhovitosti. Stoga ne mogu, a da ne zaklju�im: u današnjem svijetu najviše nam nedostaju upravo lideri vizionari.
Jedan od uzroka pomanjkanja vizionarskog vodstva proizlazi iz toga što današnje moderno društvo prvenstveno vrednuje materijalni kapital pretpostavljaju�i ga svim drugim vrstama kapitala. Primjerice, vrijednost organizacije i sustava pre�esto se procjenjuje isklju�ivo kroz visinu profita ili koli�inu mo�i koju stvara nad drugima. Opsesija materijalizmom vremenom je sve više kratila djelokrug promišljanja pa se zbog toga - kao društvena zajednica - danas moramo nositi s prevladavaju�im kratkoro�nim promišljanjem koje je usmjereno na sebi�ne interese uskog kruga ljudi. Iako je to�no da svaka tvrtka mora stvarati financijsku dobit kako bi opstala na tr�ištu, ako govorimo o dugoro�no odr�ivim tvrtkama ne smijemo zaboraviti da pored financijskog moraju stvarati i druga dva oblika kapitala: društveni i duhovni kapital. Spomenute tri vrste kapitala podsje�aju na slojeve svadbene torte; materijalni kapital nalazi se na površini, društveni u sredini, a duhovni je duboko unutra i podr�ava svo troje.
U svojoj knjizi Povjerenje: društvene vrline i stvaranje blagostanja (Izvori, 2000.) Francis Fukuyama, stru�njak za ekonomsku politiku, tvrdi da se društveni kapital mo�e mjeriti koli�inom povjerenja u društvu, empatijom koju ljudi osje�aju jedni prema drugima te posve�enošï¿½u op�em zdravlju - fizi�kom i psihi�kom - odre�ene zajednice. Fukuyama nadalje tvrdi kako se zdravlje zajednice mjeri kriterijima poput stope kriminala, stope razvoda brakova, stope nepismenosti te brojem pokrenutih sudskih parnica.
Nova paradigma inteligencije
U svojoj osnovi, duhovni kapital odra�ava razloge radi kojih pojedinci ili organizacije postoje; ukazuje na njihova vjerovanja, nadanja te za što su spremni preuzeti odgovornost. Duhovni kapital uklju�uje i moralni kapital. Duhovni kapital predstavlja novu paradigmu koja zahtijeva radikalnu promjenu filozofskih postavki, stavova i prakse liderstva u biznisu ili u bilo kojem drugom tipu organiziranog ljudskog djelovanja. Pritom se ovdje ne referiram na religijske ili duhovne prakse, nego na osobne potencijale lidera u smislu bu�enja najdubljeg smisla, vrijednosti i svrhe u ljudima i organizacijama koje vode.
