Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 34: OSNOVE LIDERSTVA
Članak: Odin, Enron i �impanze: razlike izme�u istinskog i la�nog liderstva, Dean Williams
La�no liderstvo: kada grupa dobiva niz pogrešnih zadataka
�elimo li prakticirati istinsko liderstvo, moramo biti svjesni da se veoma lako skre�e prema lošem i neodgovornom ponašanju kada se mo� i anga�man hitro pretvore u la�no liderstvo. Iako nije nu�no rije� o prijetvornom ili prevarantskom ponašanju, �injenica je da la�no liderstvo – unato� stvarnim namjerama koji su uobi�ajeno dobre i poštene - na koncu rezultira nizom pogrešnih i beskorisnih zadataka.
Pritom pod "pogrešnim zadacima" mislim na razne aktivnosti koje grupa treba obaviti, a koje ne pridonose napretku. To mogu biti pogrešne strategije, pogrešni ciljevi, politi�ke igre i igre mo�i, suparništvo me�u odjelima, toleriranje neproduktivnih sastanaka na kojima se raspravlja o nebitnim stvarima umjesto o kriti�nim problemima, svaljivanje krivice na nedu�ne pojedince ili grupe te negiranje eventualnih grešaka umjesto da se iste priznaju kako bi se zapo�eo proces u�enja. Anga�iranjem djelatnika na pogrešnim zadacima u sustavu se gubi vrijeme i vrijedni resursi što �e grupu ili organizaciju prije ili kasnije odvesti u propast.
Primjerice, godine 1692. vodstvo grada Salema u ameri�koj saveznoj dr�avi Massachusetts pozvalo je gra�ane u kampanju istrebljenje vra�anja i vještica jer su smatrali kako �e time grad u�initi naprednijim. U kampanji je stradalo mnogo nedu�nih ljudi, a cijeli pothvat na koncu se pokazao kao skup, beskoristan i posve pogrešan. Me�utim, današnje moderne organizacije tako�er gube vrijeme i vrijedne resurse u borbi s vlastitim praznovjerjima i pogrešnim uvjerenjima, name�u�i ljudima besmislene zadatke koji nikuda ne vode niti na bilo koji na�in organizaciju �ine humanijom, poštenijom, produktivnijom i profitabilnijom.
Prisjetimo se nakratko Enrona i njegova predsjednika Kennetha Layja, te zlosretnih doga�aja iz 2001. godine. Rije� je, naime, o �ovjeku poprili�na znanja i iskustva koji je bio na �elu jedne od najuspješnijih svjetskih tvrtki. Analiti�ari �asopisa Fortune o Enronu su pisali kao o jednom od najpo�eljnijih poslodavaca Amerike. Pred kraj 1999. godine Enronova tr�išna kapitalizacija kretala se na razini od 65 milijardi dolara, a cijena dionice dosegla je povijesno visoku razinu od 82 dolara. Laya se tada slavilo kao izvanredno sposobnog lidera. No, nakon godine dana cijena Enronove dionice strmoglavila se na samo 0,65 dolara, a tisu�e djelatnika izgubilo je �ivotnu ušte�evinu u mirovinskom fondu. Gotovo preko no�i pri�a se okrenula – više se nije govorilo o velikom uspješnom lideru nego o pohlepnom predsjedniku, protuzakonitim radnjama i financijskim smicalicama šekspirijanskih razmjera. Od ponosa i glavne snage Nove ekonomije, Enron je postao simbol neodgovornosti korporativne Amerike.
Kako bismo što bolje do�arali kako je izgledalo biti na �elu Enronova carstva, s ogromnom "Odinovskom" mo�i u rukama, zamislite se na trenutak u ko�i Kennetha Laya. Zamislite kako biste, kada bi se ukazala prilika, primijenili istinsko liderstvo i sprije�ili propast. Scenarij u nastavku teksta utemeljen je na dostupnoj dokumentaciji o stvarnim doga�ajima u Enronu:
