Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 34: OSNOVE LIDERSTVA
Članak: Odin, Enron i �impanze: razlike izme�u istinskog i la�nog liderstva, Dean Williams
Zaokupljenost vlastitom mo�i i dominacijom
�esto obilje�je la�nog liderstva ogleda se u dominaciji nad drugima, pretjeranoj kontroli i nametanju vlastite volje. Iako se svi ljudi ne ponašaju tako, navedena obilje�ja �esta su u osoba koje �eznu za mo�i i u�ivaju u pozicijama autoriteta. Upravo radi toga dominantne pojedince u grupi �esto nazivamo "liderima". Me�utim, kada dominantni pojedinac negativno utje�e na u�inkovitost grupe ili organizacije, tada on ili ona prakticira la�no liderstvo. Upravo radi toga nije ispravno svakog dominantnog pojedinca zvati liderom.
Kenneth Lay i Jeffrey Skilling, njegov partner u Enronu, do savršenstva su razvili metodologiju odr�avanja dominacije, ali ne i istinskog liderstva što predstavlja pravu stramputicu liderstva. Dominacija se, naime, uobi�ajeno koristi za prikrivanje istine, gušenje kreativnosti i slijepo prihva�anje naredbi, a sve u ime zadr�avanja vlasti. Rije� je o pristupu koji je poznat od kada je svijeta i vijeka. S druge strane, produktivno i svrhovito rješavanje stvarnih problema koje uklju�uje imaginaciju, kreativnost i druge sposobnosti i vrline zahtijeva istinsko liderstvo.
S obzirom na to da s �impanzama dijelimo 98 posto našeg DNA, o dominaciji kao potrebi kontrole grupe, odr�avanja statusa i nametanja vlastite volje dosta mo�emo nau�iti prou�avanjem zajednica primata.
Primati �ive u hijerarhijski organiziranim grupama kojima su na �elu dominantni mu�jaci i �enke. Uloga alfa mu�jaka ogleda se u tome da štite skupinu i odr�avaju postoje�i poredak. Alfa pozicija nosi sa sobom stanovite koristi koje poti�u zavist ostalih �lanova grupe. Primjerice, alfa mu�jaci imaju pravo prvenstva prilikom pristupa hrani ili partnericama pa su zbog tih pogodnosti kontinuirano na udaru ostalih �lanova grupe ni�eg statusa koji se pokušavaju uspeti na njihovo mjesto. Tako nerijetko svjedo�imo raznim provokacijama i izravnim napadima mladih mu�jaka koji pokušavaju na�i slabu to�ku dominantnih alfi. Ponekad odmjeravanje snaga zapo�ne �estokim napadima i agresijom, a završi teškim ranjavanjem ili �ak i smr�u. Mla�i, nadobudni mu�jaci �ešï¿½e iskazuju agresivnost i konkurentsku borbenost nego stariji mu�jaci.
Ponekad se zajednica �impanzi suo�i s pravim "dr�avnim udarom". Znanstvenica Jane Goodall, poznata po znanstvenim studijama u Gombe regiji, nerijetko je svjedo�ila takvim prevratima kada vo�a prevrata obi�no nije najve�a ili najsna�nija �ivotinja, ve� "najmudrija": na vlast dolazi uspijevaju�i nametnuti dominaciju drugim mu�jacima pomo�u raznih trikova, povlasticama ili zastrašivanjem. Mu�jak koji je uspio izvršiti "dr�avni udar" stupa na �elo skupine zajedno sa svojim saveznicima oformljuju�i tako novu alfa koaliciju.
Sli�no kao primati i ljudi imaju potrebu za dominacijom i stjecanjem statusa putem borbe za više hijerarhijske pozicije ili kroz stvaranje koalicija koje �e promovirati frakcijske interese i zastrašivati druge kako bi se priklonili njihovim idejama. Na primjere takvog ponašanja svakodnevno nailazimo u politici i me�unarodnim odnosima, ali i na radnome mjestu. Primjerice, �esto nailazimo na autoritarne šefove ili agresivne menad�ere koji se na svaki na�in �ele istaknuti: uzimaju rije� na sastancima kako bi sebe stavili u prvi plan, gaze eventualne konkurente i stalno isti�u svoju superiornost. Isto tako, u poslovnom svijetu nisu neobi�ne koalicije koje se formiraju unutar ili izme�u organizacijskih jedinica kroz "bitke" za privla�enje �lanova na svoju stranu. Pojedinci ponekad huškaju ljude jedne protiv drugih – isto kao u grupi primata - kako bi stekli kontrolu nad vrijednim resursima ili priznanja i status. Takvo ponašanje nema veze s napretkom i razvojem organizacije ve� isklju�ivo pridonosi frustraciji i skretanju s pravog puta.
Naravno, u nekih je menad�era potreba za dominacijom ja�e izra�ena nego u drugih. �elja za iskazivanjem nadmo�i u znanosti je poznata kao orijentacija ka socijalnoj dominaciji. Prema istra�ivanjima koje su provodili Pratto, Sidanius i njihov tim sa Stanford Universityja, takvi ljudi skloni su profesijama i pozicijama u hijerarhijski rigidnim sredinama te preferiraju ideologije i politike koje ja�aju hijerarhiju. Drugim rije�ima, spremni su na konkurentsku borbu kako bi se uspinjali hijerarhijskom ljestvicom, visoko vrednuju status i šanse za napredovanjem te �esto prihva�aju kruti na�in razmišljanja iskazuju�i manjak fleksibilnosti.
