Neki od navedenih ljudi sudjelovali su u osnivanju udruga za oďż˝uvanje prirode, poput Sierra Cluba i Wilderness Societyja, kako bi pomogli oďż˝uvanju netaknute divljine i zaštitili ta podruďż˝ja od industrijalizacije. Njihovi tekstovi nadahnuli su nove generacije ekologa i ljubitelja prirode koji su se tijekom vremena nastavili njima inspirirati. Meďż˝utim, tek nakon objave knjige Silent Spring autorice Rachel Carson 1962. godine, ta romantiďż˝na crta zadivljenosti prirodom spojila se sa znanstvenim osnovama zabrinutosti. Sve do tog trenutka ekologizam je podrazumijevao tek puki prosvjed protiv oďż˝iglednih šteta - krďż˝enja šuma, uništavanja prirode rudarenjem, tvorniďż˝kog zagaďż˝ivanja i drugih vidljivih promjena - kao i borbu za oďż˝uvanje posebno cijenjenih krajolika poput White Mountainsa u New Hampshireu ili Yosemitea u Kaliforniji. Rachel Carson predoďż˝ila je svijetu drastiďż˝nu viziju: opisala je, naime, prirodni krajolik u kojem ptice ne pjevaju zbog štetnih pesticida koji su uništili njihovo prirodno stanište. 

Iako je za to trebalo gotovo cijelo desetljeďż˝e, knjiga Silent Spring inicirala je zabranu upotrebe DDT-a u Sjedinjenim Drďż˝avama i Njemaďż˝koj te je pokrenula trajnu raspravu o opasnostima industrijskih kemikalija. Spomenute rasprave utjecale su potom na znanstvenike i politiďż˝are što je rezultiralo osnivanjem organizacija poput Environmental Defense, Natural Resources Defense Council, World Wildlife Federation i BUND-a (Njemaďż˝ka federacija za zaštitu okoliša i zaštitu prirode). Od tada, ekolozi više nisu bili zainteresirani samo za oďż˝uvanje prirode nego i za praďż˝enje i smanjenje toksina u zemlji, vodi i zraku. Drastiďż˝no smanjivanje podruďż˝ja netaknute prirode, iscrpljivanje prirodnih resursa i sve veďż˝e zagaďż˝enje prvi put u ljudskoj povijesti izazvalo je ozbiljnu zabrinutost javnosti.
 
Malthusove ideje i dalje su snaďż˝no odzvanjale meďż˝u ljudima. Ubrzo nakon Silent Springa Paul Ehrlich, pionir modernog ekologizma i istaknuti biolog sa Stanforda, objavio je tekst The Population Bomb - svojevrsno „zvono za uzbunu“ maltuzijanskih proporcija - u kojem je tvrdio da ďż˝e 1970-e i 1980-e zapoďż˝eti mraďż˝na era nestašice resursa tijekom koje ďż˝e "stotine milijuna ljudi umrijeti od gladi". Osim toga, skrenuo je pozornost na lošu naviku ljudske vrste da "vode i atmosferu koristimo kao kakav 'deponij ljudske rase" te se drznuo postaviti ozbiljno pitanje: "ďż˝elimo li doista nastaviti bacati smeďż˝e u atmosferu, zemlju i vodu te potom ďż˝ekati da vidimo što ďż˝e se dogoditi? Što doista dobivamo igrajuďż˝i opasni 'ekološki rulet'?" 
Godine 1984. Ehrlich i njegova supruga Anne objavili su drugu knjigu naslova The Population Explosion. U drugom upozorenju ďż˝ovjeďż˝anstvu ustvrdili su: "Prvu knjigu pisali smo dok je gorio fitilj… meďż˝utim, populacijska bomba sada je veďż˝ eksplodirala!“ Prema njihovu mišljenju meďż˝u "temeljnim uzrocima nesigurnosti na našem planetu rast stanovništva - te utjecaj tog rasta na ekosustave i društvene zajednice - definitivno se nalazi na prvome mjestu". Prvo poglavlje njihove knjige tako nosi naslov "Zašto se svi ne plaše kao mi?" a njihovo rješenje za ďż˝ovjeďż˝anstvo zapoďż˝inje dvama hitnim prijedlozima:
1. Zaustaviti rast populacije što je moguďż˝e brďż˝e i humanije, 
2. Transformirati gospodarski sustav iz „rastuďż˝eg“ u „odrďż˝iv“ pritom znaďż˝ajno smanjujuďż˝i potrošnju po stanovniku. 

Povezivanje rasta s negativnim posljedicama za prirodu od tada je postalo glavna tema znanosti ekologije. Godine 1972., izmeďż˝u objave prvog i drugog Ehrlichovog upozorenja, Donella i Dennis Meadows - uz potporu ďż˝lanova „Rimskog kluba“ (grupe meďż˝unarodnih poslovnih, drďż˝avnih i znanstvenih lidera) - objavili su još jedno ozbiljno upozorenje u vidu knjige The Limits to Growth. Autori su u toj knjizi ukazali na ďż˝injenicu da zbog rasta stanovništva i destruktivnih industrijskih politika jaďż˝a devastacija prirodnih resursa te su na koncu zakljuďż˝ili: "…ne promijene li se sadašnji trendovi rasta svjetske populacije, industrijalizacije, oneďż˝išďż˝enja, proizvodnje hrane i iscrpljivanja resursa… u iduďż˝ih sto godina ďż˝ovjeďż˝anstvo ďż˝e dostiďż˝i granice rasta na ovom planetu. Potom ďż˝e najvjerojatnije doďż˝i do iznenadnog i nekontroliranog opadanja broja stanovnika i smanjivanja industrijskih kapaciteta.“ Dvadeset godina kasnije, u studiji Beyond the Limits, objavili su novo upozorenje: "Hitno moramo smanjiti upotrebu neobnovljivih resursa... Sprijeďż˝iti eroziju obnovljivih izvora... Poveďż˝ati uďż˝inkovitost korištenja svih resursa… Usporiti, te u konaďż˝nici potpuno zaustaviti eksponencijalni rast stanovništva i fiziďż˝kog kapitala".