Evolucija odr�ivosti

Pamela Mang, Ben Haggard Pamela Mang, poslovna savjetnica, autorica i publicistkinja, suosnivaďż˝ica tvrtke Regenesis koja se vremenom prometnula u svjetskog savjetniďż˝kog lidera na podruďż˝ju regenerativnog razvoja. 


Ben Haggard, suosniva� Regenesisa, stru�njak na podru�ju dizajna regenerativnih �ivu�ih sustava.

Moďż˝emo li ďż˝ivjeti u suďż˝ivotu sa šumom na takav naďż˝in da joj istovremeno omoguďż˝imo slobodan evolucijski razvoj? Odgovoriti na ovo pitanje mnogo je vaďż˝nije nego odgovoriti na pitanje „kako uďż˝inkovito iskorištavati šumske resurse“ koje trenutaďż˝no prevladava u javnosti - Charles G. Krone
 
Ljudi se (pre)ďż˝esto bore s prirodom. Primjerice, mnogo vremena provode u vrtovima i na travnjacima boreďż˝i se s neďż˝eljenim korovom, a gradovi ulaďż˝u milijune dolara kako bi uďż˝inkovito upravljali oborinskim vodama i ďż˝istili snijeg s ulica. Širom svijeta ogroman se novac troši na borbu protiv štetoďż˝ina, kontrolu erozije tla i zaštitu obale. Stoga ne ďż˝udi da su aktivnosti zaštite od prirode na nekim podruďż˝jima postale glavni pokretaďż˝i gospodarskog razvoja preko razvoja razliďż˝itih gospodarskih grana i djelatnosti u rasponu od višemilijunskih projekata izgradnje tvornica za proizvodnju pesticida do osnivanje manjih graďż˝evinskih tvrtki i lokalnih obrta.  
 
Troškove koji pritom nastaju - financijske, troškove energije pa ďż˝ak i politiďż˝ke troškove - uobiďż˝ajeno pripisujemo entropiji prema kojoj ďż˝e se sve ďż˝ivo i neďż˝ivo na ovome svijetu, ďż˝ak i onda kada se uredno odrďż˝ava, na kraju neizbjeďż˝no propasti. Shodno toj ideji, entropijski troškovi uvrštavaju se u planove, izraďż˝unava se potrebno vrijeme amortizacije i sredstva za protuakcije, a da pritom nitko ne razmišlja o tome kako ju posve zaustaviti (suzbiti).
 
Me�utim, navedena premisa nije sasvim to�na. Jednostavno re�eno, �ivi sustavi ne funkcioniraju na takav na�in jer se usporedo s entropijom doga�a i evolucija.
 
 
Evolucija vs. entropija
 
Svaka ljudska kreacija, bilo da je rijeďż˝ o malom kuďż˝nom vrtu ili poduzeďż˝u, mora funkcionirati u okvirima i granicama ďż˝ivuďż˝eg planeta kojeg saďż˝injava bezbroj meďż˝usobno povezanih ďż˝ivuďż˝ih sustava. A ti ďż˝ivi sustavi (ponekad se nazivaju kompleksni adaptibilni sustavi) sveprisutni su u našem okruďż˝enju - bolnica, ljudsko tijelo, burza, ušďż˝e rijeke ili dijelovi stambenog naselja. Iako su doista podloďż˝ni zakonu entropije, ďż˝ivim sustavima istovremeno takoďż˝er upravljaju protuteďż˝ni procesi evolucije. Iako su doista podloďż˝ni propadanju, oni se istovremeno razvijaju i rastu.
 
Upravo radi toga jedna od temeljnih pretpostavki „regenerativnog razvoja“ govori o tome da svaki ďż˝ivi sustav u sebi ima ugraďż˝enu inherentnu moguďż˝nost prijelaza na novu razinu poretka, diferencijacije i organizacije te da je ta sposobnost stvaranja višeg reda suprotna entropiji.