Partneri
Tema mjeseca: qLife No.39: USPON REGENERATIVNOG DRU�TVA
Članak: Tko �eli biti ekonomist?, Kate Raworth
Tko �eli biti ekonomist?
Kate Raworth Kate Raworth, ekonomistica koja se bavi propitivanjem i istra�ivanjem ekonomskog mindseta potrebnog za u�inkovito suo�avanje s izazovima 21. Stolje�a.
Izazovi 21. stolje�a
U proteklih 60 godina kvaliteta �ivota svjetske populacije zna�ajnog je poboljšana. Dijete ro�eno 1950-ih moglo je o�ekivati da �e �ivjeti samo 48 godina, a današnje novoro�en�e mo�e se nadati �ivotnom vijeku od 71 godine. Samo od 1990. godine naovamo brojnost svjetske populacije koja �ivi u ekstremnom siromaštvu (s manje od 1,90 dolara dnevno) - prepolovljena je. U istom razdoblju dvije milijarde ljudi po prvi puta je dobilo pristup pitkoj vodi i sanitarijama. Sve navedeno doga�alo se u uvjetima rasta stanovništva od gotovo 40 posto.
To su bile dobre vijesti. Ostatak pri�e, barem za sada, nije toliko dobar. Milijuni ljudi i dalje �ive u velikoj oskudici. Širom svijeta svaka deveta osoba gladuje. U 2015. godini umrlo je šest milijuna djece mla�e od pet godina - u ve�ini slu�ajeva uzrok smrti bile su relativno lako izlje�ive bolesti poput dijareje i malarije. Dvije milijarde ljudi �ivi s manje od tri dolara dnevno, a 70 milijuna mladih �ena i muškaraca ne mo�e prona�i posao. Navedeni problemi dodatno pogoršavaju sve ve�e ekonomske i socijalne nesigurnosti i nejednakosti. Financijski slom 2008. godine imao je šokantne posljedice širom globalnoga gospodarstva oduzimaju�i milijunima ljudi radna mjesta, ku�e, štedne uloge i sigurnost. U me�uvremenu, nejednakosti su postale još izra�enije: jedan posto najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje 54 posto ukupnog svjetskog bogatstva.
Ekstremnim društvenim okolnostima potrebno je pridodati sve dublju degradaciju našeg planetarnog doma. Naime, ljudske aktivnosti izazivaju sve �ešï¿½e stresove sustava koji osigurava i podupire �ivot na Zemlji. Prosje�na globalna temperatura ve� je porasla za oko 0,8°C, a do 2100. godine mogla bi se pove�ati za gotovo 4°C, što �e najvjerojatnije rezultirati poplavama, sušama, olujama i rastom razine mora kojima �ovje�anstvo nikada u povijesti nije svjedo�ilo.
Osim toga, oko 40 posto svjetskog poljoprivrednog zemljišta ozbiljno je degradirano. Do 2025. godine dvije tre�ine �ovje�anstva �ivjet �e u podru�jima u kojima �e nestašica vode biti uobi�ajena. Više od 80 posto svjetskih ribolovnih podru�ja ve� je izlovljeno ili je izlo�eno pretjeranom izlovu, a svake minute kamion plasti�nog otpada završi u oceanu. Ako se zaga�ivanje nastavi istim tempom, do 2050. godine u svjetskim morima bit �e više plastike nego ribe.
Unato� ovim poraznim �injenicama, projekcije rasta svjetskoga gospodarstva dodatno osna�uju izazove pred nama. Globalna populacija danas broji oko 7,3 milijarde ljudi, a o�ekuje se da �e do 2050. godine dose�i skoro 10 milijardi da bi se oko 2100. stabilizirala na 11 milijardi duša. Svjetsko gospodarstvo trebalo bi rasti po stopi od tri posto godišnje od sada pa do 2050. ako je za vjerovati projekcijama utemeljenima na business-as-usual postavkama, što bi rezultiralo udvostru�enjem globalne ekonomije do 2037. godine te utrostru�enjem do 2050. godine. Srednja klasa širom svijeta - oni koji dnevno troše izme�u 10 i 100 dolara - trebala bi porasti s današnjih dvije na pet milijardi ljudi u 2050. godini, �ime �e zna�ajno porasti potra�nja za gra�evinskim materijalom i robom široke potrošnje.
To su dakle klju�ni trendovi koji oblikuju �ovje�anstvo na po�etku 21. stolje�a. U kontekstu navedenih zahtjevnih problema, postavlja se klju�no pitanje: koji na�in razmišljanja nam je potreban da bismo nastavili dalje?
Autoritet ekonomije
Kako god pristupili rješavanju spomenutih me�usobno isprepletenih izazova, jedna je stvar jasna: ekonomska teorija u praksi odigrat �e odlu�uju�u ulogu! Ekonomija je materinji jezik javnih politika i javnog �ivota te prevladavaju�i mindset koji oblikuje društvo. „U ovim ranim godinama 21. stolje�a, ekonomija je postala dominantna 'pri�a': ekonomska uvjerenja, vrijednosti i postavke umnogome oblikuju naše mišljenje i aktivnosti, pa �ak i to kako se osje�amo“, napisala je F. S. Michaels u svojoj knjizi Monoculture: How One Story is Changing Everything.
Upravo u tome „grmu le�i zec“. Putovanje �ovje�anstva kroz 21. stolje�e vodit �e politi�ari, menad�eri, poduzetnici, u�itelji, novinari, aktivisti i bira�i - koji �e �ivjeti 2050. godine - na temelju vlastita ekonomskog obrazovanja ste�enog �itanjem ud�benika napisanih 1950-ih i utemeljenih na teorijama iz 1850-ih godina. S obzirom na brze (ekonomske, društvene i ekološke) promjene koje se doga�aju u 21. stolje�u, na�in razmišljanja spomenutih ljudi lako bi mogao dovesti do sveop�e katastrofe. Istina, posljednjih desetlje�a ipak se polako razvija radikalno druga�ije ekonomsko promišljanje, a najutjecajniji mislioci reinterpretirali su razne ideje u rasponu od Keynesa do Hayeka. Premda su zastupali suprotstavljena stajališta, u korijenima neslaganja Keynesa i Hayeka do danas su ostale neistra�ene naslije�ene pogrešne pretpostavke i zajedni�ke „slijepe to�ke“. Kontekst dvadesetprvog stolje�a zahtijeva da te pretpostavke u�inimo jasnijima, a „slijepe to�ke“ vidljivijima kako bismo osmislili nove ekonomske teorije.
Udaljavanje i povratak ekonomiji
Kao tinejd�erica 1980-ih godina pokušavala sam razumjeti svijet gledaju�i televiziju. Sje�am se kako bi me slike - koje su konstantno bljeskale na ekranu tada modernog aparata smještenog na središnjemu mjestu našeg dnevnog boravka - odvele daleko onkraj okvira školskog �ivota u Londonu ostavši duboko urezane u mojoj dje�joj svijesti. Ne mogu zaboraviti mršavu djecu velikih trbuha ro�enu u gladi Etiopije; nizove mrtvih tijela slo�enih poput šibica nakon eksplozije u tvornici kemikalija u Bhopalu u Indiji; grimizno obojenu rupu u ozonskom omota�u; golemu naftnu mrlju koja se širi oceanom nakon havarije Exxon Valdeza zaga�uju�i �isto more Aljaske. Do kraja desetlje�a znala sam da �elim raditi u organizacijama poput Oxfama ili Greenpeaca te voditi kampanje za okon�anje siromaštva i uništavanje okoliša. Stoga sam pomislila da �u se studiranjem ekonomije najbolje pripremiti za realizaciju zamišljenih ciljeva. Radi toga sam se upisala na Sveu�ilište Oxford kako bih stekla znanja i vještine za koje sam vjerovala da �e mi pomo�i u �eljenom poslu. Me�utim, pokazalo se da sam bila u krivu... ekonomske teorije koje smo u�ili samo su me frustrirale jer su se temeljile na nakaradnim pretpostavkama o funkcioniranju svijeta te su istovremeno zamagljivale probleme do kojih mi je najviše bilo stalo.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...