Partneri
Tema mjeseca: qLife No.39: USPON REGENERATIVNOG DRU�TVA
Članak: Gospodarstvo regenerativnog dru�tva, John Fullerton
Gospodarstvo regenerativnog dru�tva
John Fullerton John Fullerton, osniva� i predsjednik Capital Institutea, institucije �ija se osnovna svrha ogleda u „istra�ivanju, propitivanju i podr�avanju globalne gospodarske tranzicije koja �e stvoriti prevedniji, regenerativan te u kona�nici odr�iv stil �ivota ljudske zajednice na planeti“.
Ne postoji ništa te�e i opasnije nego planirati i implementirati novi sustav zbog toga što se stvaratelj novog neizostavno suo�ava sa �estokim neprijateljstvom onih koji �ele o�uvati staro, jer im staro donosi korist, te mlakom podrškom onih koji bi profitirali uspostavom novog. - Niccolò Machiavelli
Einstein je jednom prilikom lijepo rekao: "Teorija je ta koja odre�uje sadr�aje koje �emo uo�iti promatranjem." Mislim da njegova tvrdnja krije u sebi veliku mudrost i veliku istinu. Promatrane zajedno, u sebi kriju klju�ne uzro�nike ekonomske krize, te posredno civilizacijske krize s kojom se kao �ovje�anstvo trenuta�no suo�avamo.
Osobno vjerujem kako je katastrofalan ekonomski sustav i s njim povezane redukcionisti�ke financije - mnogo više nego neko puko „loše ponašanje“, sebi�ni pojedinci ili bo�anske „pogreške“ u dizajnu ljudskih bi�a - glavni krivac za ubrzanje kompleksne i me�usobno povezane politi�ke, društvene, ekonomske, financijske i ekološke krize. Institucije koje upravljaju svijetom uglavnom vode dobri lideri koji su i sami �rtve široko rasprostranjene krize percepcije zbog koje ne uspijevaju, prema rije�ima princa Charlesa, „ispravno razumjeti kompleksnu stvarnost“.
Korištenje manjkavih ekonomskih teorija naizgled se �ini trivijalnim problemom. U situaciji kada svijet funkcionira prema teoriji uskla�enoj s kontekstom vremena tako i jest. Me�utim, kada je situacija stubokom druga�ija, kada se ponašamo prema teoriji koja više ne odgovara kulturološkoj stvarnosti i istinskim ljudskim vrijednostima te kada ista ne odgovara fizi�koj realnosti o istinskom funkcioniranju planetarnih ekoloških sustava - tada Einsteinova izjava umnogome dobiva na snazi. Tada ulazimo u enormne probleme. SADA je takvo vrijeme.
Takozvani "prakti�ari", koji teoriju odbacuju kao nešto suviše "akademsko" (�ime automatski misle da je neva�no), ne shva�aju suštinski problem ekonomije koja stoji na klimavim nogama manjkave teorije. Suprotno prevladavaju�em uvjerenju, ne shva�aju da zastarjele teorije uvjetuju njihovu percepciju koja se potom pretvara u klju�nog uzro�nika kaskadnih i me�upovezanih problema s kojima se kao �ovje�anstvo danas suo�avamo. Svijet se, naime, našao u velikim problemima upravo zbog toga što ga takvi "prakti�ari" vode. Rije� je o ljudima koji su u velikoj mjeri - naj�ešï¿½e mimo svoga znanja i svjesnosti - uvu�eni u veliku iluziju koja definira njihovo vi�enje svijeta. No, nije to ništa novo. Redukcionisti�ki svjetonazor razvijao se stolje�ima od kada je doba Moderne zapo�elo Industrijskom revolucijom. Posljedi�no tome, cjelokupno �ovje�anstvo danas doslovce „vozi zavezanim o�ima“.
A kako razmišlja redukcionizam? Tako da kompleksne cjeline rastavlja na jednostavne komponente sve do razine na kojoj promatra� razumije kako komponenta funkcionira. U tom procesu, naravno, promatra� gubi iz vida presudno va�ne poveznice i me�uodnose izme�u komponenti koje u stvarnosti u cijelosti definiraju misterij i potencijale kompleksne cjeline – u ovom slu�aju gospodarskog sustava.
Prema tome, suprotno od kompleksnosti ne nalazi se jednostavnost – suprotno od kompleksnog pronalazimo redukcionizam. Prema izjavi Wesa Jacksona, „redukcionizam je sasvim u redu… sve dok ga ne po�nemo koristiti kako bismo shvatili na koji na�in svijet doista funkcionira“. Na po�etku 21. stolje�a kontekst se promijenio. Više ne �ivimo u „eri promjena“ ve� u „promjeni era“! Polako shva�amo da �ivimo u antropocenu, u novoj epohi u kojoj je �ovjek - uz pomo� gospodarstva i tehnologije kojima sna�no utje�e na prirodni okoliš - prvi put u povijesti postao vrsta o kojoj budu�nost planeta posve ovisi.
