Partneri
Tema mjeseca: qLife No.39: USPON REGENERATIVNOG DRU�TVA
Članak: Regenerativni svjetonazor, Chrisna du Plessis
Regenerativni svjetonazor
Chrisna du Plessis Chrisna du Plessis, doktorica znanosti, predstojnica katedre za arhitekturu Sveu�ilišta Pretorija u Ju�noj Africi.
Koncept regenerativnog dizajna i razvoja morao bi se promatrati u sklopu šireg teorijskog konteksta odr�ivosti. Namjera ovog �lanka nije detaljno predstaviti brojne teorije, škole i pokrete koji se danas javljaju u sklopu nastojanja da se prona�e odgovor na klju�no pitanje: kako sa�uvati planet i osigurati odr�ivi razvoj? Svrha ovog �lanka druga�ija je: objasniti glavna obilje�ja nove regenerativne paradigme u nastajanju te potom usporediti koncepciju s dvjema dominantnim paradigmama aktualnog diskursa odr�ivosti kroz povijesni prikaz njihova razvoja s aspekta društvenih, kulturnih i svjetonazorskih promjena.
Tijekom 20. stolje�a razmjeri ljudskih potreba - i utjecaj zadovoljenja tih potreba na sposobnost ekološkog sustava (prirode) da i dalje osigurava njihovo zadovoljenje - dosegli su kriti�nu to�ku. U pokušajima da se prona�u odgovori na krizu stvoreni su temelji za razli�ite paradigme odr�ivosti o kojima se raspravlja u ovom �lanku.
Prva razmatrana paradigma nastala je u domeni javne politike. Ujedinjeni narodi (UN), kao krovna svjetska organizacija, pokrenuli su projekt osmišljavanja zajedni�kih mjerila, pokazatelja i strategija odr�ivosti koja su se trebala prihvatiti globalnim konsenzusom.
Druga paradigma evoluirala je u privatnom sektoru u procesu nastojanja brojnih biznisa da odgovore na rizike, pritiske i nove mogu�nosti koje su se otvarale u okvirima raznih inicijativa o�uvanja okoliša.
Me�utim, jedna i druga paradigma kritizirane su jer ne �ine drugo nego perpetuiraju društvene strukture koje su najviše pridonijele stvaranju krize. Kriti�ari, naime, smatraju da krivicu za sadašnje stanje ne treba tra�iti samo u sustavima proizvodnje ili na�inima organiziranja gospodarstva ve� u samoj suštini – u svjetonazoru koji karakterizira današnje društvo. Moderno društvo, smatraju kriti�ari, temelji se na ekspanzionisti�kom svjetonazoru ukorijenjenom u mehanicisti�kom pogledu na svijet. Na prirodu se gleda kao na stroj kojeg se mo�e razumjeti te s kojim se mo�e upravljati - prije svega tako da ga se rašï¿½lani na dijelove. Ljudska bi�a promatraju se odvojeno od prirode i superiorno u odnosu na prirodu jer je, navodno, uz pomo� tehnologije i znanosti mogu kontrolirati kako bi se zadovoljile rastu�e potrebe ljudske zajednice i rješavali problemi koje name�u prirodna „eksterna ograni�enja“.
Tre�a paradigma razmatrana u ovom �lanku evoluirala je iz koherentnog teorijskog okvira koji se naziva radikalni ekologizam koji se zala�e za duboke i radikalne promjene u strukturama društva i dominantnom svjetonazoru kako bi planet Zemlja i dalje ostao pogodan za �ivot ljudi. Upravo ova paradigma predla�e regenerativni dizajn i razvoj. Za razliku od prva dva svjetonazora, pristup koji se u kona�nici profilirao kao regenerativna paradigma odr�ivosti razvijao se paralelno s drugim nastojanjima ljudi razli�itih društvenih slojeva da se prona�e odgovor na pitanje o tome kako o�uvati opstojnost planete. Najva�niji elementi razvoja ekologizma vrte se oko dva pitanja:
1. Kako nau�iti �ivjeti uskla�eno s prirodom?
2. Kako svijet u�initi zdravijim mjestom za �ivot te kako poticati �ivotnost na cijelom planetu?
Proces navedenog propitivanja Rees je nazvao „prvom svjesnom/namjernom promjenom paradigme (svjetonazora) u povijesti ljudske vrste“.
