Partneri
Tema mjeseca: qLife No.39: USPON REGENERATIVNOG DRU�TVA
Članak: Biti "manje lo�" nije dovoljno dobro, William McDonough. Michad Braungart,
Povezanost koncepta u�inkovitosti i odr�ivosti artikulirana je u izvješï¿½u Our Common Future koje je 1987. godine objavila World Commission on Environment and Development UN-a. Izvješï¿½e sadr�i ozbiljno upozorenje koje ka�e da se hitno mora poja�ati kontrola one�išï¿½enja jer bi ljudsko zdravlje, imovina i ekosustavi mogli biti ozbiljno ugro�eni, a urbani �ivot mogao bi postati nepodnošljiv: „Moramo poticati u�inkovitiju industriju i proizvodnju… u smislu u�inkovitijeg korištenja resursa, s manje one�išï¿½enja i otpada, utemeljenu na obnovljivim izvorima“, navodi se u dokumentu „Agenda za promjene“.
Pojam ekološka u�inkovitost slu�beno je pet godina kasnije skovao Business Council for Sustainable Development, skupina od �etrdeset osam industrijskih sponzora u koju su uklju�ene neke od najve�ih svjetski tvrtki poput Dow Chemicala, DuPonta, Conagra i Chevrona koje su redom sudjelovale na skupu u Rio de Janeiru na kojem su izlo�ile vlastite prijedloge promjena. Predstavnici tvrtki na konferenciji su pojasnili perspektivu industrije formuliranu u prakti�nim terminima te su se pritom usredoto�ili na ono što tvrtke trebaju dobiti od nove ekološke svijesti, a ne na ono što �e priroda izgubiti nastavi li industrija funkcionirati prema trenuta�nim obrascima. Shodno tome, izvješï¿½e Changing Course, tempirano za objavu na summitu, naglasilo je va�nost eko-u�inkovitosti u kontekstu dugoro�ne konkurentnosti, odr�ivosti i uspješnosti. Jedan od osniva�a savjeta, Stephan Schmidheiney, predvidio je sljede�i razvoj doga�aja: "U roku od deset godina, kompanije više ne�e biti konkurentne ako ne budu 'ekološki u�inkovite', tj. ako ne uspiju stvarati ve�u dodanu vrijednost roba ili usluga koriste�i manje resursa i manje zaga�uju�i okoliš."
Eko-u�inkovitost vrlo je uspješno prokr�ila put u svijet industrije - �ak i br�e nego što je to Schmidheiney predvidio. Lista korporacija koje usvajaju ovaj koncept iz dana u dan nastavlja rasti, pa sada uklju�uje i velika imena kao što su Monsanto, 3M (�iji je 3P Pollution Pays Program stupio na snagu 1986. godine, još i prije nego što je eko-u�inkovitost postala op�eprihva�eni pojam) i Johnson & Johnson. �uvena „tri R“ - Reduce (smanjiti), Reuse (ponovno koristiti), Recycle (reciklirati) – kontinuirano dobivaju na popularnosti podjednako u ku�anstvima i na radnome mjestu.
Trend brzog širenja eko-u�inkovitisti u velikoj mjeri potaknut je ekonomskim koristima za kompanije - �esto vrlo zna�ajnim. Primjerice, 3M je objavio kako je do 1997. godine uštedio 750 milijuna dolara kroz projekte prevencije zaga�enja. Sli�no tome, i druge tvrtke tvrde da ostvaruju velike uštede. Osim materijalnih benefita, smanjenje potrošnje resursa i energije te smanjenje emisija i otpada, blagotvorno utje�e na okoliš i javni moral. Kada �ujete da je od 1987. godine naovamo tvrtka DuPont smanjila emisije karcerogenih kemikalija za 70 posto, sigurno se mnogo bolje osje�ate. Prema tome, �ini se kako eko-u�inkovite industrije �ine dobro za okoliš te da se ljudi radi toga manje plaše. No, je li doista tako?
