Partneri
Tema mjeseca: qLife No.39: USPON REGENERATIVNOG DRU�TVA
Članak: Biti "manje lo�" nije dovoljno dobro, William McDonough. Michad Braungart,
Jednostavno re�eno, koncepcija „ekološke u�inkovitosti“ �ini samo to da stari destruktivni sustav bude „manje loš“. U nekim slu�ajevima takav pristup pokazao se još opasnijim (nego da se ne �ini ništa). Primjerice, mo�da bi neki ekosustav imao više šanse za ozdravljenje kada bi do�ivio kolaps koji bi ostavio neke niše netaknutima, nego da ga se sporo i namjerno uništava pod krinkom nekakve „ekološke zaštite“ kako je sada slu�aj.
U�inkovito – u odnosu na što?
Kao što to svi znamo, industrija je u�inkovitost oduvijek smatrala vrlinom - mnogo prije negoli je skovan pojam „ekološka u�inkovitost“. Stoga �emo u nastavku preispitati o �emu je zapravo rije� kada se misli na op�eniti cilj u�inkovitosti unutar sustava koji je uglavnom destruktivan.
Primjerice, pogledajmo što se podrazumijeva pod konceptom „energetski u�inkovite zgrade“. Prije dvadeset godina u Njema�koj se za grijanje i hla�enje prosje�ne ku�e po �etvornome metru standardno uzimalo 30 litara nafte. Danas, u energetski u�inkovitim ku�ama, koli�ina se smanjila na 1,5 litre nafte po �etvornome metru. Pove�anje energetske u�inkovitosti �esto se posti�e boljom izolacijom i ugradnjom manjih, nepropusnih prozora. Cilj ovih strategija optimizirati je sustav i smanjiti utrošak energije.
Me�utim, smanjenom cirkulacijom zraka vlasnici eko-u�inkovitih ku�a zapravo pove�avaju koncentraciju one�išï¿½enog zraka koji se stvara zbog lošeg dizajna materijala i proizvoda u ku�i. Ako je kvaliteta unutarnjeg zraka loša - zbog neobra�enih proizvoda i gra�evinskih materijala - onda treba više svje�eg zraka cirkulirati kroz zgradu, a ne manje kao u eko-u�inkovitim ku�ama.
Osim toga, prekomjerno u�inkovite zgrade u nekim slu�ajevima pokazale su se doslovce opasne. Primjerice, prije nekoliko desetlje�a turska vlada je pokrenula projekt jeftinog stanovanja kroz "u�inkovito" projektiranje i izgradnju stanova i ku�a minimalnog utroška �elika i betona. Me�utim, tijekom potresa 1999. godine tako projektirane zgrade olako su se srušile dok su starije, "neu�inkovite" zgrade, puno manje stradale. Prema tome, gledano iz te perspektive, kratkoro�no se štedio novac za izgradnju stanova, ali se strategija u�inkovitosti dugoro�no pokazala opasnom. Stoga se samo po sebi name�e pitanje: Koje socijalne pogodnosti doista osigurava jeftino i u�inkovito stanovanje? Izla�e li ljude ve�im opasnostima od tradicionalnog stanovanja?
U�inkovita poljoprivreda tako�er mo�e uništavati lokalne krajobraze i prirodu. Kontrast izme�u bivše Isto�ne i Zapadne Njema�ke odli�an je primjer za to. Tradicionalno, prosje�na koli�ina proizvedene pšenice po hektaru u Isto�noj Njema�koj dosezala je otprilike pola iznosa proizvedene koli�ine po hektaru u Zapadnoj Njema�koj jer je zapadnja�ka poljoprivredna industrija bila modernija i u�inkovitija. Pa ipak, "neu�inkovita" staromodna poljoprivreda isto�nih regija zapravo je zdravija za okoliš: ostavila je netaknutima velika mo�varna podru�ja koja nisu isušena i zasa�ena monokulturnim usjevima te sadr�e mnogo više rijetkih vrsta, primjerice, tri tisu�e parova roda koji se tamo gnijezde u usporedbi s 240 parova u „razvijenijim“ zapadnim regijama. Divlje mo�vare i mo�varna podru�ja koja su ostala na prostoru bivše Isto�ne Njema�ke postala su tako vitalni centri za uzgoj biljaka i �ivotinja te apsorpciju i pro�išï¿½avanje voda. Današnja poljoprivreda u Njema�koj sve je više „u�inkovita“ što automatski podrazumijeva uništavanje mo�vara i drugih staništa te posredno ve�e stope istrebljenja pojedinih vrsta.
