Swaraj 

U Juďż˝noafriďż˝koj Republici Gandhi je proveo 21 godinu. Kljuďż˝ni moment toga perioda dogodio se kada je jednom prilikom putovao vlakom te kada je od njega zatraďż˝eno da napusti prvi razred kako bi ustupio mjesto jednom Europljaninu. Unatoďż˝ tome što je imao valjanu putnu kartu te unatoďż˝ tome što se ďż˝estoko protivio, na koncu je ipak na silu izbaďż˝en iz vlaka. Naďż˝alost, to nije bilo jedino poniďż˝enje zbog etniďż˝ke pripadnosti koje je Gandhi doďż˝ivio u prvih nekoliko mjeseci boravka u JAR-u. 
 
Za boravka u Juďż˝noafriďż˝koj Republici stvorene su njegove središnje koncepcije: 
1. Swaraj - neovisnost za Indiju i osobna duhovna obnova svih Indijaca, 
2. Satyagraha - istina, ljubav i nenasilje. Vaďż˝no je istaknuti da je koncepcija Satyagraha mnogo šira od pukog „graďż˝anskog neposluha“. Gandhi je, naime, smatrao da pasivni otpor vrlo lako prelazi u aktivni otpor, odnosno nasilje. S obzirom na to da je za njegovu koncepciju kljuďż˝no bilo "poštivati drugu stranu", iz vlastita djelovanja iskljuďż˝io je svaki oblik nasilja. 

Uz navedene koncepcije Gandhi je razvio tzv. Constructive Programme - platformu za društvene reforme - koja se sastojala od tri dijela: 
1. ujedinjenje hindusa i muslimana, 
2. ukidanje "nedodirljivih" tj. "parija" (engl. untouchability, diskriminacija ljudi izbaďż˝enih iz kastinskog sustava - op. ur.), 
3. Swadeshi - proizvodnja i upotreba autohtonih proizvoda. 

Gandhijev konaďż˝ni cilj ogledao se u potpunoj transformaciji Indije i Indijaca. Kolege politiďż˝ari s njime su uglavnom dijelili neke od ideja, no malo je bilo onih koji su se u cijelosti slagali s njime. Na ovo pitanje vratit ďż˝emo se kasnije u tekstu kako bismo podrobnije analizirali Gandhijev stil liderstva. 

Za vrijeme boravka u Juďż˝noafriďż˝koj Republici mnogo je uďż˝io od prijatelja ďż˝idova i kršďż˝ana. Oduševljavale su ga knjige Lava Tolstoja, a posebice djelo Kraljevstvo Boďż˝je je u Tebi koje govori o tome da se svaka vlast temelji na ratovanju te da se pojedinac moďż˝e tome suprotstaviti iskljuďż˝ivo pasivnim otporom. Gandhi se ukljuďż˝io i u humanitarne aktivnosti. Za vrijeme Burskog rata vodio je jedinicu Crvenog kriďż˝a te je za to 1899. g. primio orden britanskih vlasti. 

Kada je 1894. g. trebao napustiti Durban kako bi se vratio u Indiju, napadnut je zbog medijskih istupa o predloďż˝enom Zakonu o povlasticama biraďż˝a. Proďż˝itavši, naime, Gandhijeve stavove i razmišljanja o toj temi, prijatelji i poslovni partneri zamolili su ga da ostane i nastavi djelovati u Africi. Stoga je Gandhi 1894. g. izradio nacrt Peticije Vladi u kojem se izjasnio protiv zakona kojim se oduzima biraďż˝ko pravo Indijcima. Te godine osnovao je Indian Congress kako bi ojaďż˝ao i podrďż˝ao rješavanje "Indijskog problema" u JAR-u. Peticija Vladi uspjela je umanjiti oštrinu spomenutog zakona pa je britansko zakonodavstvo ipak odbacilo Zakon o povlasticama biraďż˝a i zabranilo rasnu diskriminaciju. 

Meďż˝utim, istinska sloboda Indijaca postojala je samo u administrativnom smislu jer su površno napisani zakoni omoguďż˝avali jednostavnu zloporabu. Iako sve ostale kampanje koje je Gandhi potom pokrenuo protiv nepravednih zakona i diskriminacije nisu bile ni pribliďż˝no toliko uspješne, njegove aktivnosti - borba za siromašne i diskriminirane - ubrzo su mu priskrbili veliki ugled u JAR-u i Engleskoj.