Vizija 

S druge strane, moďż˝e se zakljuďż˝iti da je Gandhi razvio model "suvremenosti" otvoren na propitivanje. Poštivao je Britance, ali ne i modernu civilizaciju. Smatrao je da je nusprodukt industrijalizacije društvo bez vjere. ďż˝enski rad u tvornicma takoďż˝er je smatrao apsurdnim te je ďż˝estoko podrďż˝avao britanske sufraďż˝etkinje (eng. suffragette movement - pokret u Engleskoj koji se borio za biraďż˝ko pravo ďż˝ena - op. ur.). U suštini Britance je smatrao dobrim ljudima, s dobrim institucijama, koji su s puta ispravnosti skrenuli zbog modernizma. 

Takoďż˝er se ďż˝ini da je njegova vizija jednim dijelom bila "iskljuďż˝iva" jer je iskljuďż˝ivala pozitivne uďż˝inke industrijalizacije i globalizacije svjetskog gospodarstva. Mora se priznati da je na neki naďż˝in paradoksalno da ďż˝ovjek ovako visokih ideala nije pronašao kvalitetnije rješenje za balansiranje opreďż˝nih sila duhovnih vrijednosti i moderne industrijalizacije.

Iako je jasno osjeďż˝ao da fraza "nasilje svih vlada" ustvari podrazumijeva da bi ljudi vlastitu sudbinu trebali kontrolirati u manjim skupinama, u konaďż˝nici se nije zalagao za pluralistiďż˝ku demokratsku Indiju te je vjerovao kako ďż˝e male ruralne zajednice – same po sebi – uspjeti riješiti vlastite probleme. Za razliku od njega, Nehru je bio lider koji je poticao masovnu demokraciju prenoseďż˝i narodu vlastitu viziju socijalistiďż˝ke Indije utemeljene u slavnoj povijesti i britanskom modelu demokracije. 

Omoguďż˝iti (Enable) 

U kontekstu formalne organizacije, Gandhi se koristio jedinstvenim metodama: uvijek je znao kako dovesti ljude na pravo mjesto kako bi uďż˝inili ono što su trebali uďż˝initi. Uspješan je bio na mnogim podruďż˝jima u toj domeni - od organiziranja pomoďż˝i za ranjenike, raznih protesta, sakupljanja novďż˝anih sredstava do regrutiranja trupa za ratovanje. Meďż˝utim, na koncu su mu uvijek djela osiguravala uspjeh. Svojim je ďż˝ivotom jasno pokazivao što ďż˝eli od drugih ljudi; vlastitim primjerom jasno je pokazivao kako se treba ponašati - u svakodnevnom ďż˝ivotu ili na znaďż˝ajnom politiďż˝kom protestu. 

Ashrami su trajni primjer koji pokazuje na koji naďż˝in moďż˝e funkcionirati društvo sastavljeno od malenih „ruralnih“ skupina. U Ashramu je na snazi mali broj formalnih pravila redom utemeljenih u osnovnim vrijednostima koje je Gandhi ďż˝elio utkati u sva ljudska biďż˝a. Jednom je prilikom o tome kazao: "ďż˝elite li u ljudima razviti kvalitete skromnosti ili ďż˝istoďż˝e, tada ništa neďż˝e biti uďż˝inkovitije od pranja toaleta." 
Gandhi se takoďż˝er koristio raznim oblicima pisane rijeďż˝i kako bi motivirao ljude: od protestnih pisama do raznih statuta i intelektualnih djela. Primjerice, koncepcije "Satyagrahe" i "Swaraja" - same po sebi – odliďż˝no predstavljaju „pisanu rijeďż˝ na djelu“. Radi odluďż˝nosti da vodi ďż˝ivot obiljeďż˝en djelovanjem, Gandhija su ljudi lako slijedili: ďż˝inite ono što ďż˝inim, a ne ono što govorim, ďż˝esto je znao reďż˝i.