Osna�ivanje (Empower)
Za Gandhijev �ivot mo�e se kazati da je predstavljao specifi�nu kombinaciju discipline i slobode, za njega samoga i za njegove sljedbenike. Gandhijevi najve�i uspjesi proizašli su iz osna�ivanja ljudi metodom "Satyagrahe" i bu�enjem �elje za "Satyagrahom". Kada bi se takvi pojedinci suo�ili s napadom ili zatvorom, iako strašno usamljeni svejedno bi ostajali sna�no povezani s ostalim demonstrantima iz grupe. Iako su slobodno mogli slijediti vlastite ciljeve, sklopili bi "prešutni sporazum" s Gandhijem i ostalim kolegama. Stoga je Gandhi imao veliku potrebu da im slu�i, isto kao što su oni slu�ili njemu.
Na�alost, njegovo pomalo naivno vjerovanje da su „svi ljudi dobri“ do odre�ene mjere u�inilo ga je slijepim za mane ljudskoga roda. Jer, oslonimo li se na osobe koje jednostavno nisu sposobne nositi se s vlastitim demonima (niska razina razvoja svijesti, op. ur.) tada sigurno mo�emo o�ekivati negativne posljedice. Spomenuta situacija ponajviše je došla do izra�aja u nasilju prouzro�enom podjelom Britanske Indije na Indiju i Pakistan. Nadalje, Gandhijevo vjerovanje da �e "Satyagraha" pomo�i �idovima u borbi s Hitlerom u najmanju je ruku bilo suviše idealisti�ko, neprimjereno te u potpunosti neuskla�eno s pravom prirodom problema.
Vitalnost i entuzijazam (Energize)
Gandhi je osobito umješno birao probleme koji su sna�no utjecali na javnost i dopirali do klju�nih dionika. Primjerice, mnogi �lanovi Kongresa skepti�no su pratili njegovo inzistiranje na potpunom ukidanju poreza na sol koji je tada cijeli niz godina stvarao ogromno nezadovoljstvo u narodu. Kongresmeni su problem soli smatrali minornim u cjelokupnom programu borbe za neovisnost. Pa ipak, na koncu se pokazalo kako je upravo Marš soli pokrenuo naciju anga�iravši globalne medije u njihovu korist.
Osim toga što je uspijevao pokrenuti široke mase, Gandhi je i pojedince dirao u srce. Klasi�an primjer navedenog jest govor suca koji se „...nada, unato� tome što ga je osudio na tamnicu, da �e ga vlasti ubrzo pustiti na slobodu“.
Gandhijeva poniznost i o�ita briga koju je osje�ao za protivnike - u jednakoj mjeri kao i za sljedbenike - uzrokovala je emotivne reakcije brojnih ljudi koje je za �ivota susretao. O�iti primjer navedenog dogodio se za njegova posjeta tvorni�kim radnicima u Lancashireu koji su ga, prema zdravoj logici, trebali osu�ivati jer se zalagao za bojkotiranje proizvoda od kojih su oni �ivjeli. No, dogodilo se nešto posve suprotno: iskrenim govorom, iz dubine duše, Gandhi je objasnio radnicima zašto �ini to što �ini te zašto misli da oni zbog toga ne�e patiti. Time ih je dirnuo u srce transformiravši u trenutku ljute protivnike u gorljive sljedbenike.
Gandhi je pa�ljivo odabrao i osobne simbole, od bijele odore dhoti koja ozna�ava �isto�u i poniznost do ko�nih sandala na�injenih od ko�e krave uginule prirodnom smr�u. Jedini ukras na zidovima njegove sobe u ashramu bilo je raspelo pa se mo�e kazati da je osobnu filozofiju znala�ki vizualno izrazio. Navedeni simboli dosljedno su podr�avali proces motivacije kojim se svjesno koristio.
Sa stajališta govorništva, njegovo obra�anje sljedbenicima za vrijeme Marša soli, kada je osudio pretjerano iskorištavanje resursa seljana za sebi�ne interese sudionika marša, klasi�an je primjer njegovih govora koji su se temeljili na vrijednostima te su na magi�an na�in usmjeravali sljedbenike na pravi put.