Juďż˝noafriďż˝ka Republika 

Drugi kljuďż˝ni dogaďż˝aj zbio se 1906. godine kada se Gandhi bavio pribavljanjem medicinske pomoďż˝i za Zululand. Vlada je tada na sve naďż˝ine nastojala ugušiti pobunu Zulua koja je zapoďż˝ela ubojstvom poreznika. Gandhija su snaďż˝no potresle patnje toga plemena te pomanjkanje brige za ranjenike u sukobu. Kako je kasnije sam pisao u Autobiografiji, njegovanje bolesnih i ozlijeďż˝enih priďż˝injavalo mu je "najveďż˝e zadovoljstvo". U to vrijeme Gandhi se zavjetovao na: 
1. Brahmacharyju – stari hinduistiďż˝ki zavjet celibata, 
2. Satyagrahu – zavjet istine, ljubavi i nenasilja koji je sam osmislio, 
3. Ahimsu – nenasilje prema svim biďż˝ima koje ukljuďż˝uje vegetarijanstvo. 

Kasnije u ďż˝ivotu Gandhi je znao spavati potpuno gol u krevetu s nekom od svojih suradnica. Upravo te eksperimente u domeni seksualne samokontrole javnost je smatrala najkontroverznijim dijelovima njegova ďż˝ivotopisa - iako je on ďż˝esto isticao kako se njihova osnovna svrha odnosila na ispitivanje ograniďż˝enja seksualnosti te pokazivanje kako je ipak moguďż˝e zadrďż˝ati "apsolutnu djeďż˝ju nevinost". 

Godine 1904. zapoďż˝eo je izdavati tjednik Indian Opinion. Iste godine poďż˝eo je ďż˝ivjeti u komuni na farmi Phoenix u Natalu, a 1910. godine osnovao je farmu Tolstoj u blizini Johannesburga. Farma se prostirala na površini od 1000 hektara, a Gandhi ju je dobio na dar od prijatelja ďż˝idova što dovoljno govori o njegovoj neobiďż˝no širokoj i ponekad eklektiďż˝koj sljedbi - ďż˝ak i u tim ranim godinama ďż˝ivota. 

Satyagraha 

Godine 1906. transvaalska vlada poďż˝elila je popisati sve Indijce i uzeti im otiske prstiju, tretirajuďż˝i ih pritom kao kriminalce. Zakon je takoďż˝er propisao da se mogu registrirati iskljuďż˝ivo Indijci s prebivalištem kako bi im se ograniďż˝ila sloboda kretanja te kako bi se imigraciju stavilo pod strogu kontrolu. U to vrijeme u Transvaalu je ďż˝ivjelo oko 13.000 Indijaca, a u cijeloj Juďż˝noafriďż˝koj Republici oko 100.000 što znaďż˝i da se zakon odnosio na veliku zajednicu ljudi. Gandhi je stoga otputovao u Englesku kako bi priskrbio podršku za vlastita stajališta. No, unatoďż˝ podršci koju je tamo dobio, zakon je 1907. g. ipak izglasan pod nazivom Zakon o registraciji Azijata (Asiatic Registration Bill). Gandhi i njegovi sljedbenici navedeni dokument nazvali su "Crnim zakonom" (The Black Act). 

Potaknut opisanim dogaďż˝ajima Gandhi je vlastite ideje potom pretoďż˝io u Satyagraha koncepciju utemeljivši Udrugu za pasivan otpor. "Satyagraha" je na cjelovit naďż˝in obuhvatila politiďż˝ke i vjerske ciljeve koje je Gandhi dugo vremena nosio u sebi, s vrlo jasnom usmjerenošďż˝u i aktivnostima. U trenutku stupanja zakona na snagu, on i njegovi sljedbenici odbili su registrirati se. Kako je Gandhi sudjelovao u paleďż˝u dokumentacije završio je prvo na sudu, a potom i u zatvoru odsluďż˝ivši dvotjednu kaznu. Sve to dogaďż˝alo se u Pretoriji 1908. godine.