Pregovori
Godine 1939. Gandhi se vratio politi�kom �ivotu. U dogovoru s Kongresom odlu�io je da �e podr�ati Veliku Britaniju u Drugom svjetskom ratu samo ako Indija dobije neovisnost. Zato�en je 1942. godine, te pušten na slobodu dvije godine kasnije zbog lošeg zdravlja.
Churchill je 1942. godine u Indiju poslao ljevi�ara Sira Stafforda Crippsa sa zadatkom da osmisli plan za uvjetovanu i poprili�no ograni�enu neovisnost Indije. Kongres je tada odbio britanski prijedlog te je u kolovozu iste godine pokrenuta nacionalna "Satyagraha". Naravno, Britanci su za propast pregovora okrivili Gandhija, a u studenom 1942. godine Churchill je izrekao poznatu re�enicu: "Nisam postao kraljev premijer da bih podupirao uništenje Britanskoga carstva."
U kolovozu 1942. godine Gandhi je zatra�io da Britansko carstvo zauvijek napusti Indiju te je �lanovima Kongresa poru�io kako se od tog trenutka trebaju smatrati slobodnima od britanske vlasti. Gandhi i drugi lideri Kongresa odmah su uhi�eni i zato�eni u pala�i Aga Khan u Poonai. Zbog toga se gra�anski neposluh ubrzo pretvorio u nasilje za koje je kraljevski namjesnik lord Linlithgow optu�io Gandhija. S obzirom na to da nikada, ni u jednom trenutku �ivota, nije zagovarao nasilje, Gandhija je optu�ba šokirala te je putem pisama pokušavao komunicirati s namjesnikom. Budu�i da mu ovaj nije odgovarao, Gandhi je u velja�i 1943. godine gladovao 21 dan kako bi prekinuo zastoj u pregovorima. Iako je uspio pre�ivjeti, od tada pa nadalje zdravlje mu se ozbiljno narušilo.
Dana 22. velja�e 1944. godine, dok su zajedno bili u zatvoru, preminula je Gandhijeva supruga Kasturbai, a on je pušten na slobodu 6. svibnja u 74. godini �ivota. U britanskim zatvorima u Indiji proveo je ukupno pet i pol godina.
Neovisnost
Godine 1944. britanska vlada formalno je pristala na neovisnost Indije uz jedan preduvjet: da hindusi i muslimani riješe me�usobne nesuglasice. Unato� Gandhijevu protivljenju (odnosno �etveromjese�nom maršu kroz Isto�ni Bengal) napeta situacija rezultirala je podjelom Britanske Indije na Indiju i Pakistan �ime je stvorena zasebna muslimanska dr�ava. U o�ujku 1947. godine, prilikom slu�benog susreta s Jinnahom i lordom Mountbattenom - posljednjim kraljevskim namjesnikom - Gandhi se iznova suprotstavio pristanku Kongresa na podjelu.
U kolovozu 1947. godine, - mjesecu „kona�ne neovisnosti“ - Gandhi je zapo�eo "gladovanje do smrti" kako bi sprije�io eskalaciju nasilja izme�u hindusa i muslimana u Calcutti. Uspjeh u tim nastojanjima potaknuo je Mountbattena, njegova velikog štovatelja, da Gandhiju napiše: "U Punjabu imamo 55 tisu�a vojnika i ogromne nerede. U Bengalu imamo jednog �ovjeka i nemamo nerede. Kao �asnik i slu�benik, molim Vas da mi dopustite da izrazim duboko štovanje obrambenoj sili u tom jednom �ovjeku. Trebali ste samo �uti entuzijasti�ni pljesak kojim je 15. kolovoza Ustavotvorna Skupština pozdravila spominjanje Vašeg imena, kada smo svi mislili na Vas."
Dan 15. kolovoza proglašen je Danom neovisnosti, no Gandhi je odbio prisustvovati proslavi jer se �estoko protivio podjeli dr�ave na Pakistan i Indiju. Nakon Calcutte otišao je u Delhi kako bi pokušao utjecati na sukobljene hinduse i muslimane.