Atentat
Kada je Vlada neovisne Indije, uz potporu naroda, pristala ispuniti ranije obe�anje o prebacivanju dijela imovine Pakistanu, Gandhi je ponovno protestirao gladovanjem �ime je razbjesnio ekstremiste koji su odlu�ili napasti ga bombom tijekom molitvenog okupljanja u sije�nju 1948. godine. Gandhija je ubio Nathuram Godse, hinduisti�ki ekstremist. S obzirom na to da bomba nije usmrtila Mahatmu, Godse mu je prišao, poklonio se, te potom triput pucao u njega iz pištolja. Bilo je to 30. sije�nja 1948. godine, dan nakon što je Gandhi završio pisati nacrt statuta Indijskog nacionalnog kongresa.
U znak poštovanja Albert Einstein je rekao kako je Gandhi …po tko zna koji put pokazao da se veliki lideri slijede radi njihova moralno uzvišenog �ivota, a ne radi sitnih politi�kih igara i manipulacija.
Gandhi i 4 E pristup (Energy, Energize, Execution, Edge)
Gandhi je liderske vještine razvio tijekom boravka u Ju�noafri�koj Republici da bi ih potom usavršio u Indiji. Osim toga što je bio karizmati�na osoba, imao je istan�an osje�aj za potrebe sljedbenika. Uz to, vremenom je razvio brojne formalne alate i metode koji su ga u�inili još boljim liderom. Prema tome, sve ono što je Gandhi nau�io itekako je korisno svima nama koji nastojimo postati bolji lideri.
Stoga ne iznena�uje da sam osobno uvjeren kako Gandhi predstavlja klasi�an primjer modela liderstva naziva Istine liderstva (engl. Leadership Truths). Rije� je, naime, o �ovjeku koji je vlastito razmišljanje i djelovanje temeljio na �vrstom sustavu vrijednosti, cijeloga �ivota je �elio utjecati na promjene te je vremenom stvorio odnos potpune me�uovisnosti sa svojim sljedbenicima. Kao �ovjek od akcije, tijekom cijelog �ivota koristio je „4 E pristup“.
Vjerovanja
Prije nego zapo�nemo s detaljnijom analizom, va�no je ispravno razumjeti Gandhijeva uvjerenja te na�in na koji su uvjerenja utjecala na njegova djela. Naime, Gandhijev program u potpunosti se oslanjao na njegova moralna na�ela. Kao što je to ve� navedeno u �ivotopisu, široko polje interesa i prihva�anje drugih vjerskih u�enja osigurali su mu veliko znanje. Stoga se za Gandhija bez sumnje mo�e kazati da je istovremeno bio "u�enik", „u�itelj“ i eksperimentator u svim aspektima svojih aktivnosti tijekom cijeloga �ivota.
Neki kršï¿½anski sljedbenici tvrdili su da se njegov pristup - posebice u dijelu koji se odnosi na po�rtvovnost i "patni�ku ljubav" - gotovo u potpunosti oslanja na kršï¿½anstvo. Primjerice, za boravka u Vatikanu Gandhi se uop�e nije bavio grandioznim umjetni�kim djelima ve� je sve vrijeme koristio kako bi oplakao Raspe�e.
Njegova uvjerenja presudno su utjecala na njegove aktivnosti. U kršï¿½anstvu je pronalazio ljubav, u islamu izravan odnos s jednim Bogom, a u hinduizmu jedinstvo i cjelovitost �ivota. Religija je za Gandhija podrazumijevala ono što pojedinac �ini, a ne ono u što pojedinac vjeruje. Prema tome, najva�nija mu je bila aktivnost odnosno djelovanje.