Sa�etak
Tijekom proteklih godina Upravni odbor udru�enja poslovnih škola CEEMAN sastajao se više puta kako bi raspravljao o ulozi koju bi CEEMAN trebao i mogao odigrati u osmišljavanju prijeko potrebnih promjena na podru�ju edukacije i znanstveno-stru�nih istra�ivanja liderstva i menad�menta. Upravni odbor, naime, smatra kako brojno �lanstvo od 240 edukacijskih institucija srednje i isto�ne Europe, Rusije, Središnje Azije, Kine, Afrike i Latinske Amerike te pridru�eno �lanstvo poslovnih škola razvijenih gospodarstava Zapadne Europe i SAD-a, CEEMAN-u pru�a jedinstvenu stratešku poziciju i priliku da odigra klju�nu ulogu u dizajniranju i implementiranju inovacija. S obzirom na to da se gravitacijski centar inovacija raznih proizvoda i usluga kao što su, primjerice, brze �eljeznice, suvremene multimodalne dizalice, luksuzne hotelske usluge ili platforme za internetsku trgovinu, ve� preselio sa zapada na istok, po svemu sude�i edukacijski programi razvoja lidera i menad�era mogli bi biti sljede�i u nizu. �injenica je, naime, kako se brojne institucije za razvoj lidera i menad�era uglednih ekonomija svijeta sve više udaljavaju od prakse te da nastaje vakuum koji hitno treba ispuniti novom kvalitetom!
U posljednjih 60 godina - koliko je prošlo od objave Izvještaja o edukaciji menad�era uglednih institucija Carnegie Foundation i Ford Foundation – te posebice u posljednjih dvadesetak godina, programi obrazovanja lidera i menad�era sve manje pa�nje posve�uju pou�avanju o konkretnim nalazima objavljenih znanstvenih istra�ivanja, te sve više prihva�aju “A” (akademske) �asopise stvaraju�i od njih svojevrsni „novi zlatni standard“. Navedeni izvještaji iz 1959. godine poprili�no su kritizirali sustav obrazovanja poslovnih škola te su ukazivali na relativno slabu znanstvenu utemeljenost programa i kurikuluma nazvavši ih “preuskim i suviše pojednostavljenim“. U me�uvremenu, definicija izvrsnosti kontinuirano se su�avala prema mjerilima “A” �asopisa dok su pitanja relevantnosti, koja su obilje�ila prvih 50 godina stru�nog obrazovanja menad�era, neopravdano stavljena po strani. Kriteriji za napredovanje fakultetskog osoblja tako�er su su�eni zbog �ega je sve te�e provesti konkretne promjene. Iako mnogi sumnjaju da �e „vjetrovi promjena“ na podru�ju stru�nog usavršavanja lidera i menad�era „zapuhati“ na rastu�im svjetskim tr�ištima, mi ne mislimo tako. Upravo suprotno, smatramo da se neuskla�enost prakse i stvarnih potreba mnogih "zapadnja�kih" institucija najizra�enije manifestira na prostorima mladih gospodarstava u razvoju na kojima se zorno uo�ava kako etablirani zapadnja�ki modeli akreditacije te klasi�ni pristup "jedan model za sve" jednostavno više ne funkcioniraju. Me�utim, neuskla�enost obrazovnog sustava lidera i stvarnih terenskih potreba ne susre�emo samo u rastu�im gospodarstvima svijeta ve� bi se prije moglo kazati kako je – u razli�itoj snazi i stupnju - rije� o globalnom fenomenu.
U posljednjih dvadesetak godina sveop�e nezadovoljstvo usmjerenjem kojim se kre�e stru�no usavršavanje kao i znanstveno-stru�na istra�ivanja na podru�ju liderstva i menad�menta kontinuirano ja�a. Pa ipak, nezadovoljstvo zbog uo�enog odmaka edukacije od prakse još uvijek nije potaknulo konkretne promjene – ostalo je na razini negodovanja koje bi trebala zamijeniti sna�na konkretna reakcija. No, situacija se sada nao�igled mijenja – kona�ni konsenzus o nu�nosti promjena u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju – postao je pitanje dana. Jer, realni svijet u kojem lideri i menad�eri �ive i rade iz dana u dan sve je kompleksniji i izazovniji radi ubrzanja tehnoloških promjena, digitalizacije i globalizacije koje redom uzrokuju to da se odgovornosti lidera i menad�era multipliciraju te da danas zahva�aju brojna podru�ja izvan pukih "poslovnih rezultata". U skladu s time, teorije koje su izgubile vezu s praksom postaju sve ve�i problem u svijetu upravljanja organizacijama.