Partneri
Tema mjeseca: qLife No.43: RAZVOJ LIDERA
Članak: Edukacija lidera i menad�era - razgovor s prof. Danicom Purg, Marko Lu�i�
ML: Mo�ete li nam re�i kako je došlo do ideje da se napiše Manifest? Što vas je potaknulo na takav �in?
DP: Prije nego krenem odgovoriti na vaše pitanje moram se vratiti u prošlost. Ispravno razumijevanje trenuta�nih doga�aja u industriji tra�i da se vratimo unatrag, u bli�u i daljnju povijest.
IEDC – Poslovna škola Bled osnovana je 1986. godine kao prva menad�erska škola u srednjoj i isto�noj Europi. U to vrijeme optimisti�no smo vjerovali da �emo pozitivno utjecati na polaznike te da �e oni potom voditi i izgra�ivati organizacije koje �e se uspješno nositi s konkurencijom na svjetskom tr�ištu. Me�utim, brzo smo primijetili da klasi�ni tradicionalni pristup ameri�kih poslovnih škola – koji smo tada kopirali – jednostavno nije dovoljno u�inkovit zbog specifi�nih problema lokalnog okru�ja. Iako su se znanja menad�erskih funkcionalnih podru�ja, poput ra�unovodstva, financija i marketinga mogla koristiti, kada bismo došli do problema liderstva puko kopiranje nije donosilo rezultate. No, ne samo kod nas nego i u svijetu.
U tom kontekstu moramo osvijestiti �injenicu da se menad�ment u svojim za�ecima smatrao posebnom vještinom, zanatom, umješnošï¿½u (engl. craft) odnosno profesijom koja je poput drugih crafting profession zahtijevala specifi�na znanja i vještine. Zbog rastu�e potrebe za takvim profilom ljudi u Americi su se krajem 20. stolje�a po�ele osnivati prve poslovne škole koje su preuzele na sebe obvezu educiranja „menad�erskih zanatlija“ kako bi bolje i u�inkovitije obavljali menad�erski posao. No, tada se dogodio neo�ekivani obrat. Nakon što su 1959. godine utjecajne institucije Carnegie Foundation i Ford Foundation publicirale izvješï¿½e The Education of American Businessman – u kojem su �estoko kritizirale tadašnji pristup edukaciji menad�era – stare i nove poslovne škole zapo�ele su bespoštednu bitku za tr�išno pozicioniranje primarno se oslanjaju�i na veli�anje znanstvenog pristupa prema napucima izvješï¿½a. Iznenada, najva�nije je postalo da profesori objavljuju radove u tzv. „A �asopisima“ kako bi dobili na presti�u i zna�aju. Time je fokus neo�ekivano preba�en s nastave i podu�avanja na istra�ivanja koja više nisu trebala biti relevantna za praksu, nego za akademsku zajednicu. Osim toga, u svijetu menad�menta odjednom se sve po�elo „kvantificirati“ - brojati i mjeriti - kako bi se znanstvenom metodom iz tako dobivenih podataka došlo do odre�enih zaklju�aka o funkcioniranju organizacija, a i pojedinaca.
ML: Sada mi je mnogo toga jasnije! U svijet menad�menta, naime, ušao sam kao matemati�ar. Na smjeru „Menad�ment“ Ekonomskog fakulteta u Rijeci u�ili su nas da struci pristupamo s pozicije kvantitativne znanosti koja sve mo�e izra�unati. No, kada sam po�eo raditi u praksi do�ivio sam šok jer sam shvatio da kao menad�er u stvarnosti jako malo toga mo�eš matemati�ki izraziti i izra�unati. Štoviše, ono najbitnije sigurno ne mo�eš izra�unati. Primjerice, varijabla „odnosi“ (s drugim djelatnicima, dobavlja�ima, kupcima, partnerima). IEDC i qLife sura�uju �itavo desetlje�e. Kako kvantificirati „kvalitetu odnosa“ koja nam je pomogla pro�i kroz brojne zahtjevne situacije i izgraditi win-win suradnju? Godinama me mu�ilo pitanje odakle dolazi to uvjerenje da je „menad�ment kvantitativan“, „da su u menad�mentu sve mo�e matemati�ki izraziti“ te da su „excel tablice najva�niji alat svakog uspješnog menad�era“. Upravo ste me riješili velike patnje. Izvješï¿½e Carnegie Foundation i Ford Foundation o�ito je presudno utjecalo na takav mindset!
