Partneri
Tema mjeseca: qLife No.43: RAZVOJ LIDERA
Članak: Edukacija lidera i menad�era - razgovor s prof. Danicom Purg, Marko Lu�i�
DP: Još jedan primjer dodatno �e pojasniti kako sustav funkcionira. Ako, naime, kao profesor objaviš knjigu...cijelu knjigu koju �e potom �itati tisu�e ili stotine tisu�a ljudi, na akademskom kontu „zaradit“ �eš npr. samo pola boda. Institucija na kojoj si zaposlen tako�er �e „zaraditi“ samo pola boda. No, ako objaviš �lanak u nekom od „A �asopisa“ visoke reputacije kao što je, primjerice, Academy of Management Journal tada �ete ti i tvoja institucija „zaraditi“ �ak sedam bodova!? U bespoštednoj borbi za ugled i poziciju jasno je zašto su se poslovne škole okrenule publiciranju radova u prete�no znanstvenim �asopisima te zašto su zanemarile relevantnost za prakti�are. U�iniš li neku osobu istinskim liderom, boljim �ovjekom i ve�im stru�njakom – u sadašnjem sustavu tako nešto gotovo nimalo se ne vrednuje. No, ako tvoji profesori objavljuju u vode�im publikacijama sustav �e to izuzetno mnogo vrednovati pa �e škola napredovati u rangiranju.
ML: Zanimljivo. Tako se stvorio prvobitni jaz izme�u „teorije“ i „prakse“ koji se vremenom dodatno produbljivao. Ne �udi da prakti�ari cini�no gledaju na teoreti�are. Jednostavno im ne vjeruju.
DP: Situacija je još i gora ako uzmemo u obzir �injenicu da nitko od prakti�ara ne �ita te „A �asopise“ ve� se oni isklju�ivo tiskaju „iz akademije za akademiju“. Korisnici vode�ih publikacija nisu ljudi koji rade u praksi i kojima bi isti trebali pomo�i da bolje obavljaju menad�erski posao. Njihovi su �itatelji isklju�ivo drugi akademski gra�ani koji ih koriste za razvoj i nadogradnju vlastitih teorijskih modela. Mislite li da Harvard Business Review spada u red spomenutih „A �asopisa“? Ne, ne spada. Iako je rije� o presti�noj i vrlo �itanoj publikaciji me�u liderima i menad�erima, objavite li tamo �lanak na vlastitom kontu „zaradit“ �ete tek tri poena.
ML: Jedan od partnera qLifea je Emerald, najve�a svjetska baza znanstvenih i znanstveno stru�nih �lanaka za liderstvo, menad�ment i organizacijski razvoj. Iako imaju milijune downlodova mjese�no, ne sje�am se da smo ikada objavili njihov tekst. Oduvijek smo se �udili niskoj relevantnost objavljenih radova za praksu – �ini se kako ti tekstovi postoje „sami radi sebe“. �udili smo se i �itanosti...milijunskim downlodovima. No, sada mi je jasno tko su njihovi �itatelji. O�ito to nisu menad�eri nego drugi profesori, studenti... klijenti iz akademske zajednice.
DP: Sve ovo o �emu pri�amo samo je dio sustavnog problema s kojim se industrija razvoja lidera i menad�era trenuta�no susre�e. Akreditacije vjerojatno predstavljaju još i ve�i problem... u tom sustavu sve je povezano s novcem umjesto sa znanjem ili s osobnim razvojem. Veliki je to problem za napredak. U tom sustavu „kolo vode“ velike poslovne škole koje sustav prilago�avaju sebi; one imaju puno zaposlenih profesora pa se to od svih tra�i, one imaju ogromne knji�nice pa se to od svih tra�i. Rije�ju, kriteriji za akreditaciju ne dolaze iz domene „kvalitetnog pou�avanja umije�a liderstva“ nego iz nekih posve nerelevantnih domena kao što je to „veli�ina knji�nice“ ili „broj stalno zaposlenih profesora“. Za akreditaciju je tako bitnije koliko ti knji�nica ima kvadrata nego kakvi ljudi izlaze iz edukacijskog procesa! To nije dobro i to se pod hitno treba mijenjati.
Ako vodim malu poslovnu školu zašto bih morala imati 25 stalno zaposlenih profesora – kako to tra�e neke sjevernoameri�ke i europske akreditacijske ustanove? Nije li bolje da za odre�eni kolegij dovedem najboljeg profesora na svijetu koji �e nakon tjedan dana oti�i na neku drugu školu i tamo predavati? Ne�e li tako studenti najviše nau�iti od najboljih predava�a? To su va�na pitanja koja imaju jasne odgovore. No, godinama se ništa po tom pitanju ne mijenja pa smo zbog toga kao CEEMAN odlu�ili „uzeti stvari u svoje ruke“ i otvoreno progovoriti o neodr�ivosti situacije te hrabro inicirati promjenu.
