Prema teoriji X, institucije se suoďż˝avaju sa problemom inoviranja jer ljudi ne posjeduju uroďż˝enu ďż˝elju i volju za inoviranjem. Stoga se jednostavno rješenje, u vidu regrutiranja najsposobnijih nameďż˝e samo od sebe. No, takav je pristup diskutabilan. "Nemamo prave ljude" odliďż˝an je izgovor lidera, adekvatan za svako vrijeme i sve okolnosti. Osim toga, skreďż˝e pozornost s njihovog osnovnog zadatka, a to je pomoďż˝i podreďż˝enima da zajedno uďż˝ine više nego što bi mogli svaki zasebno. Ako pak, s druge strane, prihvatimo teoriju Y, po kojoj ljudi dolazi na posao (ili to barem ponekad uďż˝ine) sa ďż˝eljom da uďż˝ine nešto zaista znaďż˝ajno i kako bi ostvarili "povrat na svoju graďż˝ansku duďż˝nost" (P. Drucker), tada problem inoviranja poprima novu dimenziju i postaje mnogo veďż˝a zagonetka koja se ne moďż˝e olako pripisati nesposobnosti zaposlenika. ďż˝ini se da je kljuďż˝ne postavke koje je predstavio Peter Drucker mnogo teďż˝e realizirati nego li se to ďż˝ini na prvi pogled. Potrebno je razumjeti zašto sposobni i kvalitetni ljudi, ďż˝eljni inoviranja i stvaranja nikako ne uspijevaju u svojim namjerama.

Spoznati svrhu

Istraďż˝ivanje moďż˝emo zapoďż˝eti s pitanjem: što je to misija? Teško je fokusirati se na nešto što ne razumijemo u potpunosti, a osobno mi iskustvo ukazuje na mnoge nejasnoďż˝e u promišljanjima o misiji, viziji i vrijednostima.

Veďż˝ina je današnjih organizacija razvila svoje izjave o misiji, svrsi, viziji, i na papir stavila popis vrijednosti do kojih im je stalo. Unatoďż˝ tome, malo je primjera u kojima su takva nastojanja donijela istinski preobraďż˝aj. Još i gore, uzvišeni ideali na papiru koji se ne podudaraju sa stvarnim ďż˝ivotom stvorili su sveprisutni cinizam kod zaposlenika.

Prva zapreka za ispravno razumijevanje misije je jezik. Mnogi lideri poistovjeďż˝uju izraze misija i vizija misleďż˝i da te rijeďż˝i - i razlike meďż˝u njima - nisu od velike vaďż˝nosti. No, rijeďż˝i su vaďż˝ne… jako vaďż˝ne. Svaki jezik je po svojoj prirodi nesreďż˝en, te ga se upravo stoga mora obazrivo koristiti. Liderima je jezik osnovno pomagalo. Oni ne koriste alate, pile i ďż˝ekiďż˝e, opremu, pa ďż˝ak ni raďż˝unala kako bi ispravno obavili svoj posao. Suština voďż˝enja - koja okupira 98% vremena - jest komunikacija. Uspješno voďż˝enje stoga zahtijeva ureďż˝ivanje domene koja okupira 98% vremena, domene rijeďż˝i.

U rjeďż˝niku koji, za razliku od raďż˝unala, jest suštinsko pomagalo lidera - se nalaze mnoga objašnjenja rijeďż˝i misija. Najprikladnija definicija misije je: "osnovna svrha organizacije, razlog njezinog postojanja." Vizija je, nasuprot tome, "slika idealne buduďż˝nosti koju ďż˝elimo ostvariti," dok vrijednosti izraďż˝avaju na koji naďż˝in namjeravamo ďż˝ivjeti dok slijedimo svoju misiju. Zvuďż˝i paradoksalno… ako je misija organizacije istinski motivirajuďż˝a, ona se nikada potpuno ne ostvaruje. Misija nam pruďż˝a neku vrstu orijentira, ne i toďż˝an popis postignuďż˝a koja ďż˝elimo ostvariti. Odreďż˝uje smjer, ne i odredište. ďż˝lanovima organizacije objašnjava razlog postojanja, zašto rade to što rade, zašto rade zajedno, i kako namjeravaju pridonijeti svijetu. Bez osjeďż˝aja misije, nema osnove prema kojoj se odreďż˝uje zašto su neki planirani rezultati vaďż˝niji od drugih.

Komentar

Vjekoslav Martinko

Prakticirati inovativnost za mene znaďż˝i biti sposoban ďż˝ivjeti sa stalnom promjenom. Moďż˝i predosjeďż˝ati promjenu, vidjeti je kako zapoďż˝inje i s povjerenjem reagirati usklaďż˝ujuďż˝i se, i što više dodati u nju svoj doprinos. Ono "jedinstveno svoje" po ďż˝emu sam drugaďż˝iji, moju autentiďż˝nost, specifiďż˝nost koja se na taj naďż˝in ostvaruje (potvrďż˝uje) u vremenu i prostoru. Da bih to mog

pročitaj...