COS: Peter, koja su to pitanja koja te posebno intrigiraju u tvome radu?
I. Da li je mogu�e ostvariti "institucionalnu mudrost"?
Peter Senge: Obzirom da smatram kako se razvoj �ovjeka odvijao u najmanju ruku na neuravnote�en na�in, oduvijek me je posebno zanimala evolucija ljudskih sustava. �injenica je da raspola�emo s nevjerojatnom tehnologijom te da posjedujemo nevjerojatnu mo�. Na �ivot i na planetu mo�emo utjecati na nevjerojatne na�ine, bilo na makro ili mikro razini. Mo�emo uništiti svijet uz pomo� nuklearnog oru�ja, mo�emo utjecati na klimu, izmijeniti gensku strukturu �ivih bi�a te samu dinamiku evolucije. No, s tim nevjerojatnim mo�ima ruku pod ruku bi trebala dolaziti i mudrost. Na�alost, koliko je meni poznato dokaza o postojanju mudrosti nema, posebice ako govorimo o kolektivnoj mudrosti. Štoviše, �ini se kako unutar društvenih sustava, koji u okviru institucija prakticiraju opisanu mo�, više nego ikada prije "caruje" sljepo�a. Za te sustave zasigurno ne mo�emo re�i da su "inteligentni". Mislim da je opisani problem veoma zna�ajan. Usporedio bih ga s djetetom kojemu roditelji daju sve "opasnije" igra�ke bez da se zapitaju o zrelosti djeteta da iste koristi na ispravan na�in.
Stoga me je oduvijek zanimalo je li uistinu mogu�e unaprijediti "institucionalnu ili organizacijsku inteligenciju", odnosno njihovu sposobnost za kolektivno razumijevanje, za dostizanje "institucionalne mudrosti", uz uvjet da mudrost definiramo kao "duboko razumijevanje dugoro�nih posljedica poduzetih aktivnosti." Iako je ovo jednostavna definicija, smatram je konzistentnom s razli�itim predod�bama o tome što mudrost u stvari jest. Pitanje koje iz svega navedenog proizlazi odnosi se dakle na sposobnost ljudskih bi�a da svjesno razvijaju mudrost na institucionalnoj razini. Uvijek iznova posebno naglašavam "institucionalnu razinu" obzirom da se mo� uglavnom ostvaruje kroz razne institucije društva. Ovdje se ne radi, primjerice, o pojedina�nom znanstveniku koji posjeduje sposobnost utjecanja na strukturu DNA, ve� o svim resursima koji podr�avaju tog pojedina�nog znanstvenika u njegovom nastojanju da utje�e na strukturu molekule. Ne radi se, dakle, o vama ili o meni, pojedincima koji voze svoje automobile stvaraju�i tako uglji�ni dioksid koji završava u atmosferi. Radi se o cjelokupnoj infrastrukturi proizvodnje i potrošnje goriva. Radi se o multi-institucionalnim ili inter-institucionalnim procesima, što govori o zna�aju znanja, razumijevanja i mudrosti na institucionalnoj i inter-institucionalnoj razini.
Stoga su, za mene osobno, ovo oduvijek bila zna�ajna pitanja. Sve ti je to, Otto, poznato jer sam o tome ve� ranije govorio i pisao u knjizi Peta disciplina. Svijet biznisa me osobno nikada nije baš previše zanimao. Svijet biznisa mi je poslu�io kao domena unutar koje se mo�e u�iti o toj novoj vrsti znanja i mudrosti koje nam treba poslu�iti kao alat za istinske promjene. Mogu�e je promišljati na sljede�i na�in: "Obzirom da moramo smanjiti emisiju uglji�nog dioksida u atmosferi, moramo okupiti sve predstavnike svjetske transportne industrije kako bi osmislili novi na�in transporta ljudi i roba od to�ke A do to�ke B te s njima razgovarati o promjeni." Na�alost, u opisanom pristupu ne vidim niti najmanju mogu�nost za istinsku promjenu. Opisani pristup najvjerojatnije ne�e polu�iti nikakve rezultate. Moramo osmisliti nešto drugo, nešto slo�eno i izazovno, a to "nešto" se zasigurno nalazi izvan granica trenutno raspolo�ivih pristupa. To "nešto" u isto vrijeme se koristi dinami�kom, bihevioralnom i institucionalnom kompleksnošï¿½u koja obuhva�a pokreta�ke sile koje odre�uju prilike u današnjem svijetu.
Osobno me, dakle, intrigira stvaranje prostora, klime i uvjeta za dostizanje opisane vrste spoznaje. Najzna�ajnija iskustva u svome radu dobio sam kroz treninge, odnosno podu�avanje drugih. Mnogo sam puta uvidio kako je doista mogu�e stvoriti prostor u kojem ljudi dose�u duboko iskustvo samih sebe, okoline i drugih ljudi u toj okolini, te spoznaju o tome što to ustvari zna�i "biti �iv i otvoren", koja je tajna �ivota kojeg �ivimo - te ne temelju opisanih iskustava jednu posebnu revitalizaciju ljudskog bi�a.
© C.Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.dialogonleadership.org
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�