Vizija

Definirati konaďż˝ne rezultate drugi je preduvjet za unapreďż˝ivanje inovativnosti, lakši od odreďż˝ivanja misije i vrijednosti. Menadďż˝eri su po prirodi pragmatiďż˝ni; najviše ih zanimaju rezultati što navodi pitanja: kako i na koji naďż˝in?, a ne samo na pitanje: zašto? Veoma je vaďż˝no da menadďż˝eri vode brigu da kratkoroďż˝ni ciljevi ne skrenu pozornost s dugoroďż˝nih. Jezik je takoďż˝er veoma vaďż˝an. Vizija - slika buduďż˝nosti koju ďż˝elimo stvoriti - zapravo predstavlja rezultate kojima teďż˝imo. Kao takva, vizija je praktiďż˝no sredstvo, prije nego li neki apstraktni pojam. Vizije mogu biti:
- dugoro�ne;
- srednjoro�ne;

Moguďż˝i je istodobni suďż˝ivot više vizija… vizija koje obuhvaďż˝aju uzajamno komplementarne vidove onoga što ljudi ďż˝ele stvoriti, kao i razliďż˝ite vremenske okvire. Lideri koji nemaju viziju sa naporom pojašnjavaju vlastite namjere. Iako je misija temeljna organizacijska kategorija, takoďż˝er je i nedostatna jer je nemoguďż˝e procijeniti uspješnost rada samo na osnovu misije. Lideri se moraju potruditi i rijeďż˝ima uobliďż˝iti "sliku buduďż˝nosti koju ďż˝elimo stvoriti."

Lideri stoga moraju ozbiljno shvatiti posao stvaranja organizacijske misije i vizije. Rezultati malo zna�e ako nema svrhe iz jednoga prakti�noga i va�nog razloga: misija usa�uje strast i strpljenje za dugi put. Premda vizija tako�er stvara strast, mnoge neuspjele pothvate obilje�ila je upravo strast bez strpljenja.
Jasna misija i vizija nisu samo djelatna veďż˝ i duhovna potreba. Misija je zvijezda vodilja, dugoroďż˝ni cilj koji omoguďż˝ava uravnoteďż˝enje neizbjeďż˝nih nesuglasica i neslaganja; dugoroďż˝nog i kratkoroďż˝nog. Vizija pretaďż˝e misiju u jasno odreďż˝ene rezultate - i upravlja rasporedom vremena, energije i resursa. Osobno iskustvo mi govori da ďż˝e duboki osjeďż˝aj svrhovitosti zaďż˝ivjeti tek kroz snaďż˝nu viziju. Ljudske strasti prirodno se materijaliziraju kroz proces istinskog nadahnuďż˝a sudionika. Zajedno, misija i vizija ispunjavaju duboku potrebu: sva ljudska biďż˝a imaju neki svrhu, smisao postojanja. Veďż˝ina vjeruje da postoji nešto mnogo vaďż˝nije od same kupnje ili prodaje. Suštinu svakog velikog pothvata ďż˝ini strast, duboka teďż˝nja ljudskih biďż˝a za promjenom, utjecanjem na dogaďż˝aje... Iako moďż˝da ne izgleda tako, pitanje: "kako mogu doprinijeti?" jaďż˝i je motivator za mnoge ljude nego li pitanje: "što ja dobivam?"

Ako paďż˝ljivo promotrimo prethodne ideje, vidimo da su one vrlo radikalne za današnje društvo i naďż˝in rada. Usmjerenost na povrat ulaganja - stav po kojem ljudi rade prvenstveno zbog materijalne dobiti - ďż˝vrsta su podloga uvjerenjima o ljudskoj prirodi u suvremenome industrijskome društvu. Praksa inoviranja zato ne samo da ugroďż˝ava davno utvrďż˝ene odnose moďż˝i, nego se i protivi postojeďż˝im kulturnim normama.

Komentar

Vjekoslav Martinko

Prakticirati inovativnost za mene znaďż˝i biti sposoban ďż˝ivjeti sa stalnom promjenom. Moďż˝i predosjeďż˝ati promjenu, vidjeti je kako zapoďż˝inje i s povjerenjem reagirati usklaďż˝ujuďż˝i se, i što više dodati u nju svoj doprinos. Ono "jedinstveno svoje" po ďż˝emu sam drugaďż˝iji, moju autentiďż˝nost, specifiďż˝nost koja se na taj naďż˝in ostvaruje (potvrďż˝uje) u vremenu i prostoru. Da bih to mog

pročitaj...