II. Integralna teorija


7. Strategija i liderstvo se moraju temeljiti na iskustvu

Vjerujemo da vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnosti (Nan, 1999., Scharmer, 2000. i 2007.). U svakodnevnom ďż˝ivotu ne uoďż˝avamo bitne ďż˝imbenike koji prethode menadďż˝erskim i poduzetniďż˝kim aktivnostima - misaone procese koji postepeno dovode do nastajanja poduzetniďż˝ke ideje ili inicijative. Ne uoďż˝avamo cjeloviti proces nastajanja društvene zbilje; ne raspoznajemo proces kretanja od misli i svijesti prema jeziku, ponašanju i djelovanju. Vidimo samo ono što ďż˝inimo. Takoďż˝er, stvaramo teorije koje objašnjavaju naďż˝in na koji djelujemo, ali smo obiďż˝no u tom procesu nesvjesni "mjesta" iz kojeg djelujemo (Scharmer, 2000.). Poznati kineski taoistiďż˝ko-budistiďż˝ko-konfucijanski uďż˝itelj, znanstvenik i predavaďż˝, Huai-Chin Nan, o tome govori sljedeďż˝e: "Ono što je nedostajalo u 20. stoljeďż˝u je središnja kulturalna, ujedinjavajuďż˝a misao… nismo uspjeli doďż˝i do središta... kakva je zaista ljudska priroda? Otkud potjeďż˝e ďż˝ivot? ďż˝emu sluďż˝i ďż˝ivot? Otkud potjeďż˝e svijest? Naďż˝alost, nitko ne moďż˝e odgovoriti na ova kljuďż˝na pitanja." (Nan, 1999.).

Sa stajališta znanosti o spoznaji, Varela opisuje "slijepu toďż˝ku" 20. stoljeďż˝a kao iskustvo: "Problem nije u eventualnom neznanju o biologiji opďż˝enito ili o naďż˝inu funkcioniranja mozga, problem je u tome što ne znamo dovoljno o iskustvu... Smatram da se u kulturi zapada upravo zato i pojavila "slijepa toďż˝ka" za takvu vrstu metodološkog pristupa... Svatko misli da dovoljno poznaje i razumije vlastita iskustva... tvrdim da nije tako."

Napredovanjem od proizvodno-usluďż˝nog oblika ekonomskog razvoja prema dobu koje Pine i Gilmore nazivaju "ekonomijom iskustva" (Pine i Gilmore, 1999.), problem razvoja jasnih metoda za pristupanje iskustvu od suštinskog je znaďż˝aja za liderstvo i strateško planiranje.
 

8. Menadďż˝erska i društvena stvarnost proizlaze iz istog dubokog "izvora"

Za izgradnju kvalitetne i moderne vizije liderstva koja ďż˝e biti usklaďż˝ena s novim spoznajama iz znanosti i biznisa, znanost menadďż˝menta ďż˝e u svoj korpus znanja morati ukljuďż˝iti nove spoznaje iz podruďż˝ja znanosti o spoznaji, akcijskih znanosti i filozofije. Vjerujemo da ďż˝e na taj naďż˝in biti omoguďż˝en cjeloviti pogled na proces stvaranja društvene i menadďż˝erske stvarnosti (Nonaka, 2000.).

Takva fenomenologija disperziranog liderstva objašnjavala bi tri razine nastajanja društvene i menadďż˝erske stvarnosti (Scharmer, 2007.):

1. Bihevioristiďż˝ku razinu društvene stvarnosti,
2. Razinu nastajanja razli�itih obrazaca odnosa,
3. Duboku razinu unutarnjeg znanja ili "izvor" - takozvanu "slijepu to�ku" - to�ku iz koje cjelokupni sustav djeluje.

Na primjer, razgovor na bihevioristiďż˝koj razini ďż˝e se iskazati u vidu ponavljajuďż˝eg obrasca meďż˝udjelovanja razliďż˝itih pojedinaďż˝nih stajališta (rasprava). Razgovor na razini nastajanja razliďż˝itih obrazaca odnosa ďż˝e omoguďż˝iti nastajanje novih obrazaca. Primjerice, ljudi ďż˝e nauďż˝iti nešto novo o funkcioniranju svijeta kroz proces razgovora. Komunikacija na treďż˝oj razini nastajanja, dubokoj skrivenoj razini, stvorit ďż˝e duboki tok, prisutnost i kolektivno su-stvaranje. Kada ljudi sudjeluju u kvalitetnom dijalogu koji osigurava pristup u podruďż˝je grupne inteligencije, oslobaďż˝a se maksimalni potencijal zajedniďż˝kog razmišljanja koji nastaje kroz takvo meďż˝udjelovanje.
 
Društvena fenomenologija koja bi nam omoguďż˝ila kvalitetniji pristup skrivenoj dimenziji disperziranog liderstva leďż˝i unutar novih obrazaca poslovnog okruďż˝enja u nastajanju. Kako se nalazimo u ubrzano-promjenljivom poslovnom okruďż˝enju, stvaranje znanja i inoviranje ďż˝e sve više ovisiti o sposobnosti sustava da pristupi svojim unutarnjim, dubokim izvorima znanja te da djeluje s tog mjesta. Lideri koji nemaju sposobnost pristupanja i djelovanja iz dubljih razina intuicije neizostavno ďż˝e ovisiti o imitiranju drugih, pa ďż˝e prema tome biti i manje uspješni u okruďż˝enju kojeg obiljeďż˝ava visoka konkurencija (Arthur, 1996.).

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarn

pročitaj...