9. Sebstvo je “ušica igle”

Središnje mjesto u fenomenologiji disperziranog liderstva zauzima razumijevanje naďż˝ina stvaranja/oblikovanja društvene i menadďż˝erske stvarnosti, i to s gledišta aktivnog sudionika, tj. pozicije "Ja" ili pozicije Sebstva, kako pojedinaďż˝no tako i kolektivno.

Proces osvješďż˝ivanja, na što ukazuju najnoviji rezultati istraďż˝ivanja iz podruďż˝ja neuro-fenomenologije, odreďż˝en je s tri specifiďż˝na "znaka" ili toďż˝ke infleksije. Svaki znak ili toďż˝ka infleksije mijenjaju strukturu opaďż˝aja/pozornosti s jedne razine nastajanja na druge:

1. od "suspenzije" - prevazila�enja ponavljaju�ih, uobi�ajenih obrazaca,
2. prema "preusmjeravanju" - pomicanju fokusa pozornosti od objekta promatranja prema njegovom izvoru,
3. te prema "napuštanju" - promjeni kvalitete pozornosti pojedinca koju obiljeďż˝ava traganje za neďż˝im, prema dopuštanju da se to nešto jednostavno "dogodi u nutrini pojedinca ili kolektiva." (Varela, 2000., Depraz, Varela i Vermersch, 1999., Varela i Shear, 1999.)
 
Zadatak fenomenologije liderstva bi se trebao odnositi na mapiranje opisanih skrivenih unutarnjih podruďż˝ja utvrďż˝ivanjem i opisivanjem toďż˝aka infleksije u podruďż˝ju stvaranja/oblikovanja društvene stvarnosti. Takvi opisi bi trebali potjecati s gledišta aktivnog liderovog "Ja" - s gledišta donositelja odluka u svijetu biznisa.

U današnje vrijeme svakodnevna liderska praksa se primarno fokusira na ono što je vidljivo. Znaďż˝aj mapiranja nevidljivih odnosno "skrivenih" podruďż˝ja liderstva ogleda su u razvoju dublje razine razumijevanja i svijesti što nadalje pozitivno utjeďż˝e na unapreďż˝enje kvalitete donesenih odluka i stvaralaštvo.


10. Stvaranje znanja i inovacije nastaju na "Mjestu"

Bez vremenskog, prostornog i relacijskog konteksta postoji samo informacija, a ne i znanje (Nonaka i Konno, 1998., Kao, 2000.). Stvaranje znanja uvijek ovisi o kontekstualno odre�enoj percepciji, spoznaji i akciji (Orlikowski, 2000., Suchman, 1987.) - ili o Ba - kako pojavu naziva Ikujiro Nonaka, koriste�i se japanskom ina�icom za pojam "mjesto". Nonaka tvrdi da kvaliteta Ba odre�uje kvalitetu stvaranja znanja i da zajedni�ki kontekst ili Ba ne pripada umu bilo kojeg pojedinca, ve� bi se prije moglo govoriti da Ba nastaje iz me�udjelovanja, iz obrazaca odnosa koji se razvijaju izme�u suradnika, �lanova tima (Nonaka i Konno, 1998.).
 
Prema japanskom filozofu Kitaru Nishidi, svaki Ba ima tri dimenzije:

1. Fizi�ku dimenziju (objektivnost),
2. Dimenziju mentalnih i društvenih odnosa (intersubjektivnost),
3. Samo-transcendiraju�u dimenziju trans-subjektivnosti.
 
John Kao, osnivaďż˝ tvrtke The Idea Factory, laboratorija za inoviranje smještenog u San Franciscu, govori: "Vjerujemo da je fiziďż˝ki prostor uistinu vaďż˝an... takoďż˝er vjerujemo da bi taj fiziďż˝ki prostor trebao imati sposobnost promjene svrhe u zavisnosti od spoznaje ili namjere." The Idea Factory se koristi raznim kazališnim i dizajnerskim konstelacijama kako bi potaknula proces inoviranja kod svojih klijenata. Kao nastavlja: "Posjetitelji kazališnih predstava brzo zaboravljaju detalje fiziďż˝kog prostora ako im je iskustveni doďż˝ivljaj predstave bio pozitivan. Zaboravljaju da sjede u stolicama s crvenim jastucima, da u kazalištu postoji odreďż˝eni broj redova stolica, te da postoji odreďż˝ena vrsta arhitekture... a sve zato što nastaje "suspenzija" nevjerice koja zatim mijenja mentalne modele. Gledatelj biva ukljuďż˝en u dogaďż˝aje koji se odvijaju na pozornici, s glumcima na pozornici razvija projektivnu identifikaciju, a sve to dovodi do posebnog stanja 'toka' kada nestaje osjeďż˝aj vremena i prostora i kada gledatelj jednostavno biva uvuďż˝en u priďż˝u." (Kao, 2000.)

S obzirom na navedeno, prva razina Ba odnosno fiziďż˝ka razina, olakšava nastanak druge, mentalne razine. "To je ďż˝injenica koju posebno naglašavamo u radu s kompanijama... klijente neprestano podsjeďż˝amo da moraju uvidjeti i razumjeti 'vlastitu priďż˝u'. Velika je razlika izmeďż˝u onoga što ljudi fiziďż˝ki rade na svom radnom mjestu i mentalnog prostora u kojem za to vrijeme borave, što je u direktnoj korelaciji s time da li se osjeďż˝aju ili ne osjeďż˝aju dijelom priďż˝e organizacije u kojoj rade."

Druga razina Ba, ako je uspješno provedena, pospješuje nastajanje treďż˝e, spiritualne suštine mjesta. "Ako proces funkcionira", nastavlja Kao, "napredujete prema treďż˝oj razini koja ďż˝ini opet novu dimenziju. Veliki Zen filozofi i praktiďż˝ari ukazuju da u trenutku prosvjetljenja prostor i vrijeme poprimaju drugaďż˝iji smisao i da se razvija posebna jasnoďż˝a misli. Ta iskra novog uvida ili satori, kojeg bi trebalo promatrati više kao posebnu kvalitetu iskustva u osobnoj spiritualnoj praksi nego kao izolirani dogaďż˝aj, predstavlja opet novu dimenziju."

Ako su Pine i Gilmore u pravu kada tvrde da smo napustili proizvodno-usluďż˝ni oblik ekonomije i ušli u razdoblje stvaranja i kreiranja doďż˝ivljaja za klijenta ili potrošaďż˝a, tada je sposobnost podrďż˝avanja su-kreiranja iskustva, prema naputku kojeg je Kao opisao u prethodnom dijelu teksta, od kljuďż˝nog znaďż˝aja za voďż˝enje i upravljanje organizacijama.

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarn

pročitaj...