11. Primarno poimanje: "Mjesto" iz kojeg djelujemo

Tre�a razina Mjesta o kojoj Kao govori odnosi se na neku drugu kvalitetu znanja i spoznaje, onu koju Eleanor Rosch naziva primarno poimanje ili mudra svijest (eng. primary knowing).

"Primarno poimanje", govori Rosch u pokušaju da opiše kako se ono razlikuje od uobiďż˝ajene spoznaje, "je znanje koje nastaje iz povezanih cjelina (prije negoli iz izoliranih dijelova) i uz pomoďż˝ nepromjenjivog, direktnog predoďż˝avanja. Takvo je znanje 'otvoreno' prije negoli determinirano, proďż˝eto osjeďż˝ajem bezuvjetne vrijednosti (prije negoli uvjetno korisno), i sastavni je dio ďż˝ina spoznaje po sebi. Djelovanje iz te pozicije izvornog znanja trebalo bi biti spontano, prije negoli rezultat bilo kakvih odluka; ono je uvijek ispravno buduďż˝i da se zasniva na neďż˝em veďż˝em od pojedinca samog... takvo djelovanje ponekad moďż˝e biti strašno efikasno." (Rosch, 2007.)

Primarno poimanje, nastavlja Rosch, se zasniva na ďż˝injenici da um i materija nisu odvojeni, veďż˝ naprotiv, da su oni dijelovi istog, sveproďż˝imajuďż˝eg polja: "Sposobnost spoznaje u nekom smislu predstavlja polje koje sâmo sebe spoznaje... slijedite li svoju vlastitu prirodu dovoljno dugo i svakodnevno integrirate nove spoznaje, slijedite li je u njezinom kretanju i promjenama, slijedite li je dovoljno dugo i spremno napustite sve postavke i razmišljanja o sebi, tada ďż˝ete otkriti da ste zapravo izvorno biďż˝e, izvorni naďż˝in postojanja.

Izvorni naďż˝in postojanja prepoznaje prilike i djeluje na svoj vlastiti naďż˝in. Kada osjetimo i proďż˝emo kroz opisano iskustvo tada znamo da mi ljudi ne djelujemo iz pozicije odvojenog biďż˝a kako nam se to obiďż˝no ďż˝ini. Pojedinac ne moďż˝e ništa uraditi kako bi doďż˝ivio opisano iskustvo, osim da prakticira "izvorni ďż˝ivot", da osjeti njegovu "vibraciju" kako bi sebe podesio na pravu "frekvenciju". Primarno poimanje vas zapravo ďż˝eli voditi, te ako mu dozvolite, ono ďż˝e to i uďż˝initi." Kada djelujemo na toj razini poimanja, aktivnosti obavljamo bez prisutnosti racionalne svijesti, ďż˝ak i bez osjeďż˝aja da "ja uopďż˝e nešto radim" (Rosch, 1999.).
 
Vaďż˝nost primarnog poimanja za voďż˝enje organizacija pronalazimo u novim izazovima koje moderni poslovni svijet postavlja pred lidere 21. stoljeďż˝a. Obzirom da smo veďż˝ ušli u novo vrijeme velike brzine poslovanja, lideri organizacija ďż˝e od danas pa ubuduďż˝e sve više morati razvijati svoje sposobnosti nasluďż˝ivanja novoga koje se raďż˝a iz niďż˝ega te hitrog materijaliziranja tog novog u svijetu.

Najvaďż˝niji proces liderstva buduďż˝nosti duboko je povezan sa sposobnošďż˝u "dubokog poimanja" (eng. presencing): upotrijebiti sebe i svoje sebstvo da bi se osjetilo i oďż˝ivotvorilo ono što ďż˝eli nastati u svijetu (Scharmer, 2000 i 2007., Jaworski i Scharmer, 2000.).
 

12. Organizacije: sfere odnosa u kretanju

U novonastajuďż˝em svijetu biznisa, organizacije se najbolje mogu predoďż˝iti kao "morfiďż˝ka polja" (Jung, 2000.), ili kako ih Nonaka naziva "organske konfiguracije Ba", razliďż˝itih konteksta u kretanju. (Nonaka, 2000.) Ideja polja ili Ba dobro objašnjava neke oblike mreďż˝nih struktura, mreďż˝nih odnosa i otvorenih granica sustava.

Biolog Rupert Sheldrake o tome kaďż˝e: "Morfiďż˝ka polja se nalaze unutar i uokolo svakog sustava kojeg saďż˝injavaju te u sebi sadrďż˝avaju posebne privlaďż˝ne elemente. (rijeďż˝ je o varijablama koje imaju veliku privlaďż˝nu snagu potem koje utjeďż˝u na ponašanje sustava – op.ur.) Morfiďż˝ka polja moďż˝ete modelirati na više naďż˝ina, u zavisnosti od privlaďż˝nih elemenata." (Sheldrake, 1999.)

Ideja polja ili mreďż˝a ne objašnjava tako kvalitetno evoluciju razliďż˝itih, a ipak meďż˝usobno povezanih sfera odnosa (Senge i Scharmer, 2001.). Hagel i Singer u svojim radovima govore da su kompanije u mnogim industrijama u procesu "samorazgraďż˝ivanja" u razdvojene jedinice s jednim i samo jednim od navedenih fokusa (Hagel i Singer, 1999.):

1. Odnosi s kupcima, vo�eni ekonomijom dosega,
2. Operacije i infrastruktura, vo�eni ekonomijom razmjera,
3. Inovacije proizvoda, vo�ene ekonomijom brzine.
 
Obzirom da se sa sve veďż˝om upotrebom Interneta transakcijski troškovi neprestano smanjuju, sve ďż˝e veďż˝i broj kompanija nastojati globalizirati spomenuta tri oblika poslovanja. Nadalje, što više ova tri oblika budu globalizirana, to ďż˝e se kompanije više usredotoďż˝iti na organizaciju na temeljima ekonomije dosega i brzine.

Drugi autori, primjerice Werbach, tako�er zagovaraju razdvajanje u tri dimenzije:

1. Kreativnost,
2. Proizvodnja,
3. Odnosi s kupcima.
 
Meďż˝utim, Werbach ne zagovara samo razdvajanje, veďż˝ govori o tome kako povezati sve tri sfere aktivnosti u jedan sustav putem udruďż˝ivanja (Werbach, 2000.). Neke od najuspješnijih visokotehnoloških firmi, kao npr. EMC iz Massachusettsa, kompanija koja je postala svjetski lider u tehnologiji skladištenja, razvili su posebne metode kojima istovremeno razdvajaju i povezuju tri sfere poslovanja.

Richard Foster iz McKinsey-a tvrdi da je operativna jezgra uspješnih velikih kompanija okruďż˝ena onime što on naziva "poduzetniďż˝kom Schumpeterijanskom ďż˝ahurom" koja im omoguďż˝ava da naslute i eksperimentiraju s novonastajuďż˝im moguďż˝nostima koje ďż˝esto predstavljaju glavni temelj stvaranja vrijednosti u svijetu novog biznisa (Foster, 1999.). Koncepcija hipertekstualne organizacije koju su 1995. godine predstavili Nonaka i Takeuchi takoďż˝er naglašava ovaj oblik razdvajanja ďż˝ivuďż˝eg sustava kompanije.

Moďż˝da se organizacije buduďż˝nosti mogu najbolje promišljati u kontekstu razdvojenih sfera odnosa koje se pokreďż˝u, isprepliďż˝u i povezuju kroz pojedince i povezane timove koji, prema potrebi, sudjeluju u razliďż˝itim sferama odnosa i stvaranja nove vrijednosti (Day, Jaworski, Jung, Nonaka, Scharmer, Senge, 2000.).
 

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarn

pročitaj...