III. Implikacije

15. Sebstvo lidera je najzna�ajnije sredstvo za vo�enje u 21. stolje�u

Uďż˝inkoviti lider ima sposobnost koristiti svoje sebstvo - unutarnji glas - za nasluďż˝ivanje, usklaďż˝ivanje i ostvarivanje onoga što ďż˝eli nastati (Scharmer, 2000.). William O' Brien, bivši predsjednik uprave Hanover Insurance Company, saďż˝eto je opisao svoja iskustva o upravljanju promjenama sljedeďż˝om reďż˝enicom: "Uspjeh intervencije ovisi o unutarnjem stanju osobe koja intervenira". Drugim rijeďż˝ima, vidljivi uspjeh u odreďż˝enoj situaciji ovisi o sebstvu, unutarnjem stanju osobe koja intervenira. U daljnjem tekstu su razraďż˝ene implikacije ovakvog pristupa.
 

16. Sustav disperziranog liderstva zahtijeva grupne vje�be

Uďż˝itelj Nan nam govori: "Ako neka osoba ďż˝eli postati lider mora prvo razumjeti sebe." U svojim radovima Nan opisuje sedam meditativnih prostora liderstva koje drďż˝i suštinom konfucijanskog uďż˝enja o liderstvu (Nan, 1999.). Iako se razliďż˝iti istoďż˝njaďż˝ki i zapadnjaďż˝ki pristupi osobnom unutarnjem razvoju razlikuju u pretpostavkama i vjerovanju, svi se oni fokusiraju na vjeďż˝bu kako bi se unaprijedio duhovni rast. Tako dolazimo do vaďż˝nog pitanja: u kontekstu disperzirane prirode postmodernistiďż˝kih sustava liderstva, koje su posljedice pretpostavke da je najvaďż˝nije oruďż˝e lidera njegovo sebstvo? Drugim rijeďż˝ima, koje bi se grupne aktivnosti trebale primjenjivati u tom kontekstu ?

U svim nama znanim kulturama razvojni put se oduvijek fokusirao na tri osnovna elementa (Nan, 1994.):
1. U�enje,
2. Vje�banje,
3. Slu�enje.
 
Prema tome, vjerujemo da se novi pristup osposobljavanja lidera treba fokusirati upravo na razvoj navedena tri elementa unutar društvenog konteksta svakodnevnog ďż˝ivota. U tom kontekstu:
1. Uďż˝iti znaďż˝i razumjeti stvarnost, osjetiti što se dogaďż˝a, sada i ovdje,
2. Vjeďż˝bati znaďż˝i meditirati o stvarnosti, razvijati dijalog i grupne procese kako bi dosegli dublje razine, sve do toďż˝ke apsolutnog mira "kada znanje izlazi na površinu" (Arthur, 2000.),
3. Slu�iti zna�i grupno su-kreirati stvarnost, novi svijet u slu�bi novih �ivotnih mogu�nosti.

Takvo osposobljavanje lidera u svakodnevnoj praksi odraďż˝ava Nonakinu ponovnu artikulaciju drevnog zapadnjaďż˝kog osjeďż˝aja da je stvaranje znanja povezano s istinom, ljepotom i vrlinom: vidjeti stvarnost, biti nadahnut unutarnjim znanjem, i stvoriti ono što ďż˝eli nastati u sluďż˝bi ďż˝ivota. "Nove metode ďż˝e", kaďż˝e Senge, "stvoriti oni koji su sposobni stvarati zajedno." (Senge, 2000.)

Navedeno se lijepo moďż˝e vidjeti na primjeru kojeg iznosi Adam Kahane iz kompanije Generon Consulting. U razdoblju od 1998. do 1999. g. u Gvatemali su se sastajali lideri svih vaďż˝nijih društvenih skupina te drďż˝ave kako bi sudjelovali na radionici ("scenari projekt") dizajniranoj tako da svima njima omoguďż˝i "uoďż˝iti snage u korijenu promjena" (drugim rijeďż˝ima, stvarnost). Jedne veďż˝eri su uďż˝esnici tako iznosili svoja vlastita razmišljanja i iskustva za koja su mislili da su povezana s onim što se dogodilo, što se dogaďż˝a i što se moďż˝e dogoditi u Gvatemali. Kroz taj proces razmjene iskustava, razmišljanja grupe su se malo pomalo kretala prema razotkrivanju dubljih unutarnjih znaďż˝ajki problema koji su ugroďż˝avali njihovu zemlju. Kahane o tome govori: "Jedna poslovna ďż˝ena, istaknuti borac protiv pravnog nekaďż˝njavanja privilegiranih, govorila je o vlastitom iskustvu gubitka sestre koju je ubila vojska. Priďż˝ala je tome kako je obilazila razne urede u nadi da ďż˝e otkriti što se zapravo dogodilo i zašto je njezina sestra ubijena, te o tome kako prvi sluďż˝benik na kojeg je naišla i koji je naravno negirao cijeli dogaďż˝aj, veďż˝eras sjedi s njom za istim stolom u krugu. Ljudi su, dakle, pokazali zavidnu razinu otvorenosti i hrabrosti." (Kahane, 2004.)
 
Zatim je nastavio: "Sljedeďż˝eg jutra kad smo se opet sastali, ďż˝ovjek koji do tada nije prozborio ni rijeďż˝i poďż˝eo nam je pripovijedati o svojoj ulozi u ekshumaciji tijela iz masovnih grobnica nastalih nakon masakra koji se dogodio u jednom selu. Govorio je o svojim osjeďż˝ajima i razmišljanjima dok su vadili tijela ubijene djece i trudnica, te o odnosu i suradnji sa seljacima. Kada je završio, u sobi je nastao muk koji je trajao nekih pet minuta. Nisam znao što da radim, stoga nisam ništa ni radio. Nešto se dogodilo u toj tišini. Jedna je osoba kasnije rekla da je za vrijeme šutnje 'duh bio prisutan u sobi', a druga pak da je to bio 'trenutak zajedništva'. Osobno se ne smatram osobom osjetljivom na takve vrste posebnih pojava, no ako je poruka jaka kao u ovom sluďż˝aju i ja je mogu ďż˝uti. A tada sam je zaista ďż˝uo."

Nekolicina uďż˝esnika scenari projekta je navedenu situaciju opisala kao "toďż˝ku preokreta". Treďż˝a faza, u kojoj su se scenariji koristili kao katalizatori za promjene u zemlji, umnogome je ovisila o toj toďż˝ki preokreta, o toj mirnoďż˝i i pristupanju unutarnjem razumijevanju. "ďż˝elio bih istaknuti da su u tom trenutku zajedniďż˝ka volja i zajedniďż˝ka posveďż˝enost grupe postali grupi jasni, te je svaki uďż˝esnik znao zašto je tamo i što mu je ďż˝initi u buduďż˝nosti", kaďż˝e Kahane.
 
Pri�a o Gvatemali nas upu�uje da snaga grupnog djelovanja, uspijemo li ju stvoriti, le�i u odnosima i slijedu faza su-osje�anja, su-inspiriranja i su-ostvarivanja budu�nosti koja �eli nastati.

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarn

pročitaj...