2. Na koji na�in teoriju pribli�iti prakti�arima?
Došlo je vrijeme da se vratimo nekim od najstarijih u�enja o liderstvu. Tisu�ama godinama ljudi su sposobnost vo�enja smatrali neodvojivom od zrelosti osobe koja se nalazi u poziciji da vodi. U zapadnja�koj kulturi smo imali "kralja-filozofa", u kineskoj kulturi Konfucijevu teoriju o razvoju vodstva. No, ta u�enja su izgubljena u modernim vremenima. Ljudi se danas uzdi�u na vode�e pozicije u poslovnim organizacijama, javnim i drugim velikim institucijama na temelju svoje inteligencije, rje�itosti, a �esto i vještine u igranju politi�kih igara. Zatim shvate da su došli do polo�aja na kojem njihove vještine ne odgovaraju zahtjevima posla. Kondicionirani su da budu zagovaratelji iako se od njih tra�i suradnja i zajedni�ko propitivanje. Rješavaju probleme iako se od njih tra�i formuliranje kompleksnih dilema i razumijevanje razmjena izme�u kratkoro�nih i dugoro�nih u�inaka. Iako su dobri u realizaciji planova, suo�avaju se s novom slo�enom stvarnošï¿½u koja nastaje tijekom njihova djelovanja i tra�i posve�ivanje pozornosti trenutku, kao i spremnost napuštanja planova i improvizaciju. Oni su dobri u zapovijedanju, iako danas moraju voditi pomo�u moralnog uvjeravanja.
Vjerujem da �e stvarnost prisiliti sve ve�i i ve�i broj organizacija da nau�e sve što je potrebno kako bi stvorili klimu koja podr�ava razvoj i kontinuirano duboko u�enje, što se pogotovo odnosi na pojedince predodre�ene za vode�e pozicije. Prisilit �e ih slo�ena i dinami�na tr�išna stvarnost koja zahtijeva korištenje inteligencije i imaginacije na svim razinama organizacije. Prisilit �e ih konkurentno tr�išta rada i velike mogu�nosti koje se nude "slobodnjacima". Prisilit �e ih kupci koji su postali proaktivni u izra�avanju svojih �elja.
Organizacije tako�er moraju nau�iti razumjeti razli�ite na�ine i pozicije s kojih razli�iti ljudi mogu voditi. Ako se ljudima zaista omogu�i razvoj istinske autenti�nosti, tada �e oni razviti svoje uro�ene sposobnosti vo�enja bez obzira na formalnu poziciju na kojoj se nalaze. No, u tom procesu �e postati više, a ne manje razli�iti od drugih. Tradicionalne sile koje još uvijek dominiraju mnogim velikim (i malim, op.ur.) organizacijama i koje nastoje homogenizirati lidere i stvoriti "mre�e starih prijatelja", u neskladu su s pove�anom raznolikošï¿½u.
Aktivno sudjelovanje u navedenim promjenama zahtijeva nove alate i pristupe razvoju lidera. Treninzi i formalno obrazovanje i dalje �e biti va�ni. Ali, kao i kod svakog dubokog u�enja, najva�nije razvojne procese pronalazimo u kontekstu rješavanja prakti�nih problema i dostizanja realnih ciljeva. Takav pristup zahtijeva mentorstvo, ali tako�er i stvaranje radnog okru�enja u kojem �e se stalno kombinirati odlu�ivanje s propitivanjem i reflektiranjem. Opisano zahtijeva inovacije u infrastrukturi organizacija kao što su "polja za vje�be menad�era" ili "laboratoriji za u�enje" te posve�ivanje pozornosti sveukupnom okru�enju na jedan mnogo suptilniji na�in.
Ljudi znaju kada se nalaze unutar "generativnog prostora". Osje�aju uzbu�enje, povjerenje i otvorenost prema novim idejama kao i posve�enost dostizanju �eljenih rezultata. �ini se da ništa ne utje�e sna�nije na sposobnost vo�enja od �lanstva u sjajnom timu koji je postigao nemogu�e. Vjerujem da �e uspješne organizacije u budu�nosti nau�iti metodu zajedni�kog stvaranja takvih "prostora". To zahtijeva razvoj pojedinca, ali je u isto vrijeme širi pojam koji se odnosi na sposobnost grupe.
Ako na kraju zaista na svim organizacijskim razinama bude više autenti�nih lidera, organizacije �e se priklju�iti staroj borbi s novom snagom, borbi za zasluge i osobnu mo�. Organizacije, a pogotovo korporacije, mogu o�ekivati pritisak za preispitivanje njihovih eti�kih temelja. Pritisak �e dolaziti iz okoline u kontekstu pove�anih zahtjeva za odgovornim odnosom prema prirodi i društvu, no tako�er iz nutrine organizacije jer �e �lanovi sve više iskazivati svoje prikrivene �elje za duhovnim razvojem.
© C.Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.dialogonleadership.org
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�