3. Što me se posebno dojmilo u ovim materijalima?

U intervjuima me se posebno dojmila dubina osobnog promišljanja i otvorenog kazivanja tog promišljanja. Prilikom ovog intimnog uvida u ďż˝ivote vodeďż˝ih znanstvenika, vrlo me je iznenadila njihova duboka posveďż˝enost disciplini osobnog razvoja. Smatram da je njihov osobni razvoj neodvojiv od njihovog znanstvenog rada, kako od znanstvenih procesa tako i od same suštine znanstvenog rada. Ne mogu drugo nego vjerovati da se radi o sasvim novom i potencijalno veoma vaďż˝nom obliku razvoja.

Mnogi su uoďż˝ili da je znanost religija današnjice. Znanstvenici danas uďż˝ivaju ugled i poštovanje zajednice neovisno o tome da li su u pravu ili krivu, sliďż˝no kao što je ranije bio sluďż˝aj s duhovnim liderima. Oni predstavljaju društvenu potragu za istinom. Obiďż˝no ih se vidi kao ljude s posebnim stupnjem profesionalnog integriteta koji, za razliku od poslovnih ili politiďż˝kih lidera, na prvo mjesto ljestvice vaďż˝nosti, pa ďż˝ak i ispred vlastite koristi, postavljaju poštenje i iskrenost.

Pa ipak, dominantna struja zapadnjaďż˝ke znanstvene epistemologije je stotinama godina odvajala znanstvena opaďż˝anja od biďż˝a znanstvenika koji su do tih opaďż˝anja došli. "Objektivnost" je postala sredstvo za stvaranje izjava o prirodi svijeta neovisno o promatraďż˝u. Iako se ova temeljna ideja o odvojenosti promatraďż˝a i promatranog poďż˝ela naveliko osporavati u fizici 20. stoljeďż˝a, dominantni znanstveni svjetonazor, naďż˝in na koji se znanost prenosi djeci kao i osnovna profesionalna praksa, nisu bili zahvaďż˝eni novim promišljanjem.

Usprkos tome, vodeďż˝i znanstvenici koje smo intervjuirali ďż˝ive i artikuliraju znaďż˝ajno drugaďż˝iji pristup koji naglašava povezanost izmeďż˝u osobnog razvoja i znanstvenog istraďż˝ivanja. Oni traďż˝e nove sinteze, poput njihovih zapadnjaďż˝kih prethodnika, poput Goethea, koji su naďż˝alost uvijek bili u manjini.

Vjerujem da se je temeljna namjera u pozadini zapadnjaďż˝ke znanosti oduvijek odnosila na dominaciju i kontrolu. Stoga se postavlja pitanje: koja bi to nova namjera mogla nastati u pozadini nove znanstvene sinteze i duhovnosti? Moďż˝da ďż˝e ona dovesti do novog usmjerenja i naposljetku do novih sposobnosti u oblikovanju društvene stvarnosti?

Dodatak: Teorija izvedenih sustava

Kolegica Wanda Orlikowski i ja veďż˝ dvije godine drďż˝imo predavanja na probnoj radionici koja povezuje dinamiku sustava i pristup izvoďż˝enja/strukturiranja uzroďż˝nosti u društvenim sustavima. Na donjoj slici prikazana je osnovna jedinica analize za oblikovanje društvene stvarnosti u seminaru. Ona ukazuje da svako ljudsko djelovanje proizlazi iz stalnog meďż˝udjelovanja tumaďż˝enja, djelovanja i utjecanja na uvjete, iz kojih zatim nastaju nova tumaďż˝enja i akcije. No, ta se tumaďż˝enja oblikuju pod utjecajem mentalnih modela, razmišljanja i djelovanja po navici, koji su sami po sebi ugraďż˝eni u povratne veze na koje utjeďż˝u trenutne akcije i uvjeti:

POGLEDAJ U PDF-u!!!


Dinamika sustava i pristup izvoďż˝enja/strukturiranja prirodno se nadopunjavaju. Na isti naďż˝in na koji pristup izvoďż˝enja uzima u obzir slijepu toďż˝ku u dinamici sustava koja se odnosi na nastajanje struktura, i dinamika sustava uzima u obzir slijepu toďż˝ku u pristupu izvoďż˝enja/strukturiranja koja se odnosi na razliďż˝ite strukture koje imaju razliďż˝ite dinamiďż˝ke posljedice te shodno tome stvaraju razliďż˝ite obrasce ponašanja u vremenu.