"Dok sam sve to promatrao", re�e Peter, "'vidio' sam razrješenje golemog �vora. Ne znam kako bih to opisao, no �inilo se kao da se u�e koje je bilo �vrsto vezano odjednom razvezalo. Intuitivno sam osje�ao da se slomilo nešto što ga je sputavalo, kao i mnoge druge zato�enike prošlosti. Po�eli su se osloba�ati. Iako je tada Nelson Mandela još uvijek bio u zatvoru na otoku Robben, a na slobodne izbore se trebalo �ekati još �etiri godine, od tog trenutka nikad više nisam posumnjao da �e se u Ju�noj Africi dogoditi zna�ajna i trajna promjena."
Nas �etvero bili smo povezani �eljom za boljim razumijevanjem na�ina nastajanja takvih trenutaka i na�ina na koji takvi trenuci stvaraju sna�ne sile promjene. Osje�ali smo da sve ono što smo ranije pisali, u najboljem slu�aju ostaje na razini rije�i, ostavljaju�i ono va�no u pozadini. Paradoksalno, �inilo nam se da moderne teorije o promjenama nisu niti dovoljno uske niti dovoljno široke. Promjene u kojima �emo na neki na�in biti pozvani sudjelovati biti �e istovremeno duboko osobne i inherentno sustavne. Istra�ivanja u podru�ju menad�menta i liderstva uglavnom ne dosti�u dublje razine transformacijskih promjena. Kao što Otto ka�e: "Ova slijepa to�ka liderstva ne odnosi se na pitanja što i kako - ne što lideri �ine i kako to �ine - nego na tko, tko smo mi i s kojeg unutarnjeg mjesta ili izvora djelujemo - pojedina�no i kolektivno".
Od dijelova i cjelina
PRISUSTVO nudi teoriju dubokih promjena koja je istovremeno radikalna i jednostavna, temeljena prije svega na razumijevanju prirode cjelina, kao i me�uovisnosti dijelova i cjelina. Naš uobi�ajeni na�in razmišljanja nas vara. Obi�no mislimo da se cjelina sastoji od mnogih dijelova, kao što se automobil sastoji od kota�a, šasije i pogonskog mehanizma. Prema takvom razmišljanju cjelina je slo�ena od dijelova i njezino djelotvorno funkcioniranje ovisi o njima. Ako je neki dio pokvaren, treba ga popraviti ili zamijeniti. To je vrlo logi�an na�in razmišljanja kada su u pitanju strojevi. No, �ivi sustavi su druga�iji.
�ivi sustavi poput našeg tijela ili stabla posjeduju, za razliku od strojeva, sposobnost samostvaranja. Oni nisu samo zbroj dijelova, ve� cjelina koja stalno raste i mijenja se zajedno sa svojim dijelovima. Njema�ki pisac i znanstvenik Goethe je prije gotovo dvije stotine godina tvrdio da moramo druga�ije razmišljati o cjelini i dijelovima.
Za Goethea, cjelina je nešto dinami�no i pojavljuje se "u konkretnim o�itovanjima" (1). Dio je iskaz cjeline, a ne samo njezina komponenta. Jedno ne postoji bez drugog. Cjelina postoji kroz stalno ostvarivanje u dijelovima, a dijelovi postoje kao utjelovljenje cjeline.
Izumitelj Buckminster Fuller obi�avao je podignuti ruku u zrak i upitati: "Što je ovo?" Naravno, svi bi odgovorili: "To je ruka." On bi tada naglasio kako stanice, koje �ine tu ruku, stalno odumiru i same se obnavljaju. Ono što izgleda stvarno i opipljivo, ustvari se stalno mijenja: zapravo, ruka se potpuno obnovi tijekom jedne godine. Stoga kada vidimo ruku - ili cijelo tijelo ili bilo koji �ivi sustav - kao stati�nu "stvar", nismo sasvim u pravu. "Ono što vidite nije ruka", govorio je Fuller. "To je 'slika potpunosti', sposobnost univerzuma da stvara ruke."
© SoL, Society for Organizational Learning. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Ovaj �lanak predstavlja sa�etak klju�nih ideja knjige PRISUSTVO u kojoj se razvija teorija dubokih promjena. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci rad na ure�ivanju prijevoda ove knjige ispreplitao se s radom na projektu ODR�IVOST. Kao što to Autori �lanka navode, u trenutku potpune posve�enosti nekoj ideji dolazi do nastanka efekta sinkroniciteta. U konkretnom slu�aju, sinkronicitet se o�it