De Maree je za opisani proces koristio termin socioterapija. Vjerojatno je u pravu ako proces promatramo sa stajališta svrhe ili namjere, odnosno teorije promjene. Govori nam o tome na koji naďż˝in moďż˝emo na kolektivnoj razini preuzeti odgovornost za uvjete koje smo sami stvorili. No, varka u ovoj izjavi leďż˝i u tome što je veoma jednostavno "prihvatiti odgovornost", a da je u stvarnosti uopďż˝e ne iskusimo. Stoga smatram kako nam konceptualni alati dinamike sustava, kada se vješto koriste, mnogo pomaďż˝u u stvaranju teorija koje zatim ljudima pojašnjavaju naďż˝in na koji je njihovo vlastito ponašanje utjecalo na stvaranje neugodnog poloďż˝aja u kojem se trenutno nalaze.

Iako se razliďż˝ite organizacije na trďż˝ištu susreďż˝u s jednakim "izvanjskim silama", one postiďż˝u znaďż˝ajno razliďż˝ite rezultate. Zašto se to dogaďż˝a? Uzrok tome treba traďż˝iti u drugaďż˝ijim mentalnim, kognitivnim, emocionalnim, bihevioristiďż˝kim i organizacijskim strukturama unutar njih samih. Iz tog razloga pojedinac moďż˝e odrasti u velikom siromaštvu i dostiďż˝i prosvjetljenje, dok ostalih 99 siromašnih osoba ostanu ďż˝rtve cijeloga ďż˝ivota. Iako su odrasli u potpuno jednakim uvjetima, nešto je tom pojedincu omoguďż˝ilo da se drugaďż˝ije ponaša, drugaďż˝ije djeluje i tumaďż˝i svijet oko sebe. Sustavna perspektiva u osnovi se bavi otkrivanjem naďż˝ina na koji stvaramo stvarnost u kojoj ďż˝ivimo.

U ovom trenutku pokušavam, zajedniďż˝ki sa svojim suradnicima, otkriti na koji naďż˝in se problemi stvaraju na kolektivnoj razini, te posljediďż˝no tome, na koji naďż˝in moďż˝emo na kolektivnoj razini stvoriti neku sasvim drugaďż˝iju stvarnost. To je izravno povezano s filozofijom organizacijskog uďż˝enja na koju se naš rad oslanja, i koja je, u svojoj suštini, filozofija sustava. No ipak, današnji su alati malo drugaďż˝iji.

COS: Mo�ete li nam detaljnije re�i o tim alatima?

Peter Senge: Naravno. Radi se o ontološkim ili epistemološkim (spoznajnim) alatima - dakle o alatima koji pojašnjavaju na koji naďż˝in ljudi konstruiraju svoje tumaďż˝enje stvarnosti, zatim o bihevioristiďż˝kim alatima à la Chris Argyris koji pomaďż˝u u razumijevanju dinamike koja potkopava meďż˝uljudske odnose, te alatima koji se bave aspiracijama ili osobnim vizijama koje se zatim koriste kao pokretaďż˝ka sila. Stoga bih istinsku filozofiju sustava opisao kao onu koja pomaďż˝e da se zatvori krug izmeďż˝u ljudskog biďż˝a, njegovog iskustva stvarnosti i njegovog osjeďż˝aja sudjelovanja u cjelokupnom iskustvenom krugu. Zbog toga je Francisco Varela sistemski mislilac. To je razlog što mnoge razliďż˝ite metodologije, s ponekad potpuno razliďż˝itim ciljevima, u osnovi proizlaze iz sliďż˝ne ontološke perspektive. Interaktivnost je jedan od naďż˝ina da promišljamo o stvarnosti. U materiji se ne dogaďż˝a ništa što bi se u osnovi moglo razdvojiti od uma. Stoga mislim kako je uďż˝itelj Nan vjerojatno u pravu. Postoji pitanje iznad svih pitanja.

COS: ďż˝ivim i radim ovdje u Bostonu veďż˝ godinu i pol dana. No, do ovoga trenutka nikada mi nije bilo toliko jasno što sistemsko razmišljanje ustvari jest, te na koja podruďż˝ja se tvoj rad odnosi. Ako sam dobro razumio, radi se o alatima koji pomaďż˝u u zatvaranju kruga od iskustva i ponašanja natrag prema uzroku.

Peter Senge: Zanimljivo mi je tvoje shvaďż˝anje. Nisam o tome razmišljao na takav naďż˝in.


V. Sustav ne mo�ete razumjeti ako ga niste stvorili

COS: Chris Argyris je u našim razgovorima na neki naďż˝in parafrazirao misao Kurta Lewina "ne moďż˝eš razumjeti sustav ako ga ne promijeniš" idejom kako se "sustav ne moďż˝e razumjeti ako se u njegovom stvaranju ne sudjeluje." Da sam kojim sluďż˝ajem prije našeg razgovora morao odabrati reďż˝enicu kojom bih opisao tvoj rad, odabrao bih upravo ovu. Tvoj rad, naime, vidim ne samo kao izuďż˝avanje odreďż˝enih, danih informacija, veďż˝ kao stvaranje novih informacija koje nas mogu odvesti do nove teorije ili nove vrste istraďż˝ivanja.