Bob Fritz je razvio vrlo jednostavno naďż˝elo. Za mene je on pravi genijalac jer je po meni genijalac osoba koja je sposobna sloďż˝enu, višeslojnu i iskustvenu stvarnost objasniti na jednostavan naďż˝in. Rekao je kako "za kreativni proces ništa nije vaďż˝nije od jasne predodďż˝be onoga što ďż˝elimo stvoriti."

Znamo li što ustvari ďż˝elimo stvoriti, tada do odreďż˝ene mjere u svojoj svijesti moďż˝emo ďż˝ivjeti u tome prostoru. Nema moďż˝nije sile od misli i stvarnosti, uma i materije.

COS: Na koji na�in se onda mo�emo nositi s problemima koji se ne nalaze unutar, ve� izme�u organizacija?


VII. Infrastruktura za u�e�e zajednice

Peter Senge: Veliki dio našeg rada unutar SoL-a odnosi se na eksperimentiranje - ponekad promišljeno, a ponekad sluďż˝ajno - u stvaranju infrastrukture za podršku uďż˝eďż˝im zajednicama. Stalno se propitujemo o tome koja to infrastruktura moďż˝e podrďż˝ati razvoj uďż˝eďż˝ih zajednica? Uďż˝eďż˝e zajednice prema mome mišljenju bolje opisuju naš rad negoli pojam uďż˝eďż˝e organizacije, upravo iz razloga koji si spomenuo. Mnogi znaďż˝ajni problemi nadilaze granice pojedine organizacije te stoga nismo samo zainteresirani za individualno, timsko i organizacijsko uďż˝enje, veďż˝ posebice za interorganizacijsko uďż˝enje. Stoga ideja o uďż˝eďż˝im zajednicama postaje korisniji generiďż˝ki termin. Naime, uďż˝eďż˝e zajednice se mogu stvarati unutar organizacije, izmeďż˝u organizacija, odnosno mogu se pojaviti na svim razinama unutar neke geografske regije, poput grada, opďż˝ine, naroda ili svijeta. Tako uďż˝eďż˝a zajednica postaje moďż˝nijom slikom od uďż˝eďż˝e organizacije.

Takoďż˝er, radi se o starijoj koncepciji. Kao što vjerojatno moďż˝eš zakljuďż˝iti iz mojih ranijih odgovora, uvijek razmišljam o tome što je starije. Prije nekoliko mjeseci posjetio nas je Debashish Chatarje, stipendist Fulbrighta iz Indije koji u toj zemlji unapreďż˝uje organizacijsko uďż˝enje. Tom mi je prilikom poruďż˝io, jednostavno, a opet snaďż˝no: "Vrijedno je promisliti o tome kako su najstarije ideje obiďż˝no i najtoďż˝nije." U modernom društvu obiďż˝no smatramo kako je najnovije ujedno i najvaďż˝nije, te ono staro odbacujemo. Zatim je nastavio: "Kada bi barem malo razmislili... uvidjeli bi da su drevne ideje, koje su s nama veďż˝ tisuďż˝ama godina, prošle sve ispite valjanosti." Testirali su ih inteligentni, mudri ljudi, a one su te testove izdrďż˝ale te ostale meďż˝u nama. S druge strane hirovi dolaze i prolaze. Nekima za to treba godinu dana, nekima treba stotinu godina. No, rezultat je uvijek isti.


ďż˝ini se kako u današnjem društvu postoji ogromna potreba za zajedništvom

Moguďż˝e je da uskoro spoznamo kako je industrijalizacija još jedan hir. Moguďż˝e je da uskoro spoznamo kako je mit o progresu koji proďż˝ima industrijalizaciju, o neprestanom linearnom napretku potaknutom znanošďż˝u i tehnološkim napretkom, o stalnom poveďż˝avanju materijalnog blagostanja, takoďż˝er vrlo problematiďż˝an hir bez uporišta u istini. Oduvijek me je sve to zanimalo. Privlaďż˝i me sve što je staro. Etimologiju stoga smatram zanimljivom znanošďż˝u koja omoguďż˝ava poniranje, sve dok ne pronaďż˝emo pravo znaďż˝enje rijeďż˝i. Ideja zajednice starija je od ideje organizacije. Na temelju vlastitog iskustva i dokaza koje sam prikupio radeďż˝i na MIT-u, mogu zakljuďż˝iti kako u svijetu danas vlada ogromna glad za zajedništvom.

U današnje vrijeme ljudi propuštaju priliku da se meďż˝usobno poveďż˝u izvan svakodnevnih ďż˝ivotnih okolnosti, u sluďż˝bi ili u duhu neďż˝eg veďż˝eg i vaďż˝nijeg od njih samih. To je jedan od naďż˝ina na koji moďż˝emo definirati što je to zajednica. Zajednica ne postoji iskljuďż˝ivo zbog praktiďż˝nosti, veďż˝ zbog neke šire svrhe. To je poput stare izjave, tradicionalne definicije posveďż˝enosti koja kaďż˝e da je posveďż˝enost u nekoj mjeri uvijek iznad pojedinca. U tom kontekstu pojedinca definiram kao skup "ďż˝elja i potreba".