Dramati�ne promjene u društvu, gospodarstvu i tehnologiji prisiljavaju organizacije 21. stolje�a da se okrenu novim, spontanijim i inovativnijim pristupima vo�enju. U ovom �lanku istra�it �u zašto sve više kompanija uklju�uje umjetnike i umjetni�ke procese u strateško i svakodnevno liderstvo.
"MFA (eng. Master in Fine Arts) novi je MBA (eng. Master in Business Administration). U biznisu, obrazovanje u umjetnosti polako ali sigurno nadmašuje klasi�nu poslovnu edukaciju." - Harvard Business Review (Pink, 2009.)
Nobelovac Elie Wiesel tijekom jednog intervjua zamoljen je da nešto ka�e o svojim stajalištima u kontekstu mogu�nosti ostvarenja mira na Bliskom Istoku. Nakon iznošenja poznate litanije o propuštenim prilikama, patnjama, ubojstvima i terorizmu, novinar mu je postavio posljednje pitanje: "G. Wiesel, jeste li izgubili nadu?" Na njegovo veliko iznena�enje, Wiesel je kratko i odlu�no odgovorio: "Nisam!"
Ne skrivaju�i zbunjenost, iskusni je novinar nastavio: "Zbunjen sam. Objasnite mi kako je mogu�e da se još uvijek nadate? Posebice vi, koji ste desetlje�ima sura�ivao s obje strane i odli�no razumijete opsege i veli�inu prepreka, nepopustljivost obiju strana i rastu�i broj �rtava. Kako uspijevate odr�avati nadu?" Tihim, no sigurnim glasom, Wiesel je odgovorio: "Zato što je ljudski nadati se".
Nadu ne treba poistovjetiti s empirijskim zaklju�kom. Ona se ne ra�a nakon ve�ernjih vijesti i "analize prikupljenih informacija" nakon �ega odlu�ujemo ho�emo li se ili ne�emo nadati. Nada je suptilna kvaliteta koju ljudi unose u situacije, a lideri u svoje organizacije i u svijet.
Potreba za nadom nije ograni�ena na politi�ku diplomaciju ili bliskoisto�no traganje za mirom, ve� je susre�emo i u poslovnom svijetu. Me�unarodni poslovni stratezi lidere i menad�ere podu�avaju kako odr�avati tzv. "nerazumna o�ekivanja" (tako se u poslovnom svijetu naziva nada), revno ih podsje�aju�i da kompanije ili nacije ne�e prosperirati ako ne razviju kvalitetne aspiracije.
Stoga se name�e pitanje: "Kako pretvoriti nadu u stvarnost?" "Po kojem to zakonu", pitaju poslovni stratezi, "konkurentnost zahtjeva gubitak nade?" (Hamel, 2000.). Obzirom na ekstremnu kompetitivnost svjetskog gospodarstva, je li razumno istovremeno te�iti poslovnoj uspješnosti i dobrobiti društva? Iako u prošlosti takva stremljenja mo�da nisu bila realna, situacija se danas stubokom promijenila.