Svijet u predivnim bojama

Ian Sutherland Ian Sutherland, doktor znanosti na podruďż˝ju sociologije i filozofi je, prodekan za istraďż˝ivanje i direktor doktorskog programa na IEDC – Poslovnoj školi Bled, profesionalni glazbenik poznat kao osoba iz uskog kruga prvih svjetskih struďż˝njaka u Art & Leadership domeni. Suosnivaďż˝ je i urednik magazina Music and Arts in Action.

Ustvrditi kako posljednjih desetak godina poslovni svijet potresaju skandali, bankroti i propadanja nije nešto novo. Tamo gdje smo oďż˝ekivali ďż˝vrste temelje nailazimo na rahli pijesak. Iz dana u dan svjedoďż˝imo kako kumulativni efekti naših neuspjeha ugroďż˝avaju globalno gospodarstvo i društvenu zajednicu svijeta.

Unatoďż˝ tome što mnogi i dalje vjeruju u ďż˝ilavost i otpornost trďż˝išta kao i u vladine pakete pomoďż˝i koji ďż˝e navodno spasiti tvrtke i nacije iz financijskih poteškoďż˝a, bojim se - i u tome nisam sam - da sustavno zanemarujemo krizu samih temelja; nedijagnosticirani zloďż˝udni tumor koji izjeda organizacije diljem svijeta ili ono što Henry Mintzberg naziva "gubitkom osjeďż˝aja zajedništva u organizacijama - osjeďż˝aja pripadnosti i brige o neďż˝em što je veďż˝e od nas samih" (Harvard Business Review, 2009., Rebuilding Companies as Communities ). Mudri Henry odavno je prepoznao i imenovao taj zloďż˝udni tumor organizacijskog ďż˝ivota uzrokovan hiper-individualistiďż˝kom poslovnom kulturom koja potiďż˝e i vrednuje pojedinaďż˝na postignuďż˝a te malo brine o zajednici; kulturu koja veliďż˝a pojedinca i njegove potrebe, zanemarujuďż˝i dalekoseďż˝ne posljedice i uďż˝inke na druge ljude. Zašto je tome tako? Prije svega zbog tragiďż˝nog zanemarivanja liderskih odgovornosti današnjih voďż˝a!

Pod izlikom raznih tablica, organigrama, profitnih stopa i bonusa lideri i menadďż˝eri izgubili su iz vida svrhu odnosno razlog postojanja organizacija kao i kulturološke spone ljudi koje povezuju organizacijsko tkivo u koherentnu cjelinu. Neoprezno se usredotoďż˝ivši na kratkoroďż˝nu zaradu – koja iskljuďż˝ivo koristi sve podjeljenijoj društveno-gospodarskoj eliti - zaboravili su na širu perspektivu organizacijskog ďż˝ivota. Stoga je krajnje vrijeme da se odmaknemo i sagledamo stvari iz drugog kuta.

Godine 1893. Emile Durkheim, jedan od osnivaďż˝a znanstvenog podruďż˝ja sociologije i organizacijskog razvoja, napisao je pionirsko djelo On the Division of Labour in Society (O podjeli rada u društvu). U tom djelu Durkheim osvještava ďż˝injenicu da se uspješnost i prosperitetnost ljudskoga roda temelji na jedinstvenoj ljudskoj sposobnosti razdjeljivanja, specijaliziranja i organiziranja posla – uloga, odgovornosti, zadataka, vještina i znanja. Kolektivno, to jest organizacijski, mnogo više postiďż˝emo nego pojedinaďż˝no!

Pa ipak, unatoďż˝ tome što veliďż˝a ďż˝ovjekovu sposobnost organiziranja poradi ostvarivanja zajedniďż˝kih ciljeva, Durkheim istovremeno jasno i zloguko upozorava: izgubimo li jedinstvo koje proizlazi iz "harmoniďż˝ne artikulacije" naših uloga i odgovornosti, izgubimo li predanost zajedniďż˝kim ciljevima "...tada ono (sposobnost organiziranja, op.ur.) neďż˝e biti ništa više od puke hrpe pijeska koju ďż˝e urušiti najmanji drhtaj ili najblaďż˝i povjetarac". Posljednjih godina svi zajedno iskusili smo spomenute drhtaje bolno uvidjevši kako su organizacije za koje smo vjerovali da stoje na ďż˝vrstim temeljima zapravo izgraďż˝ene na rahlom pijesku.