Sa�etak
Sve ve�a slo�enost, sve više nejasno�a te stoga sve te�e razumijevanje procesa i u�inkovito odlu�ivanje izazovi su s kojima se susre�u današnji lideri. U pokušaju da odgovori na ove, do sada nevi�ene uvjete, podru�je organizacijskih znanosti sve se više zanima za estetiku. Prema toj novoj perspektivi liderima su potrebne nove sposobnosti: kvalitetnog estetskog i percepcijskog rasu�ivanja te sposobnosti uvjerljivog interpretiranja doga�aja u okru�enju. Navedene estetske sposobnosti do izra�aja dolaze kroz umjetni�ke kvalitete lidera-umjetnika pa radi toga razvijanje tih kvaliteta u liderima i menad�erima postaje glavnim izazovom edukatora. A kako se prevladavaju�i tradicionalni pristup razvoju liderskih vještina ne mo�e uspješno nositi s tim zadatkom, pedagoški pristup opisan u tekstu naslanja se na hermeneutiku utemeljenu na estetici. Koncepciju estetskog susreta i njezine preduvjete smatramo prikladnim sredstvom njegovanja uro�ene mašte lidera-umjetnika.
Junaci izlaze iz svakodnevice kako bi ušli u domenu nadnaravnih �uda; ondje susre�u nevjerojatne sile koje im poma�u izvojevati odlu�ne pobjede; potom se junaci vra�aju iz ove zagonetne pustolovine sposobni dobro�instvima obasuti bli�nje. - Joseph Campbell (2008.)
Poziv
U svojoj knjizi Powerful Times Eamonn Kelly (2006.) promišlja o provokativnoj i zastrašuju�oj bojazni - da �ivimo u vremenima korjenitih promjena temeljnih pretpostavki na koje smo se oslanjali posljednjih 500 godina. Današnje institucije, stavovi, moralnost i eti�nost u sve slo�enijim uvjetima suo�avaju se s novim izazovima. Kelly navodi kako trenutno prolazimo kroz promjenu vjekova koja stubokom ugro�ava temeljne postavke kojima smo tuma�ili svijet u okru�enju.
I drugi autori iznose sli�ne tvrdnje, primjerice Willis Harman u knjizi Global Mind Change (1998.) navodi da �ivimo u vremenima klju�ne povijesne promjene samih korijena vjerovanja zapadnja�kog društva. Premda je primarna svrha ovakvih i sli�nih dramati�nih izjava - osporenih u dijelu stru�ne javnosti - privla�enje pozornosti, recentna zbivanja na globalnoj sceni i neka druga znanstvena istra�ivanja koja najavljuju vrhunac crpljenja nafte, tzv. "Hubbertov vrhunac" i zna�ajne oscilacije u potrošnji energije (Deffeyes, 2005.; Eberhart, 2007.) daju im na va�nosti.