ML: Davno je to bilo... Moďż˝ete li se na trenutak prisjetiti tih vremena, još u doba bivše Jugoslavije, kada je pokrenut za to vrijeme jedinstven i riskantan eksperiment?

DP: Inspiracija za ovaj jedinstveni pristup zasnovana je na dubokom uvjerenju da nam umjetnost pomaďż˝e, kao što je to rekao slavni profesor Edgar Schein, Doctor Honoris Causa naše poslovne škole, ďż˝uti više, vidjeti više i osjetiti više. U podruďż˝ju liderstva i menadďż˝menta, kada su pojedinci i grupe uronjeni u kompleksnost i raznolikost, umjetnost nudi bogatiji, sofisticiraniji i senzitivniji pristup razvoju lidera. Umjetnost je inspirativna, provokativna i šokantna, poduďż˝ava nas kako bolje i kvalitetnije promatrati i reflektirati.

Za posjeta Peteru Druckeru u Claremontu, SAD, u ranim 1990-im shvatila sam da smo na pravom putu. Otac modernog menadďż˝menta me tada uvjerio kako umjetnost doista pomaďż˝e ljudima da nauďż˝e više o sebi i da postanu boljim liderima i menadďż˝erima. Vjerojatno znate da je Peter Drucker bio veliki ljubitelj i kolekcionar japanskih umjetnina te da je prvi susret s japanskom umjetnošďż˝u nazvao "ďż˝istom sluďż˝ajnošďż˝u i ďż˝istom greškom". ďż˝esto bi govorio o tome kako se jedne sunďż˝ane subote, u ljeto 1934. godine, zaustavio na putu kuďż˝i s posla da bi pogledao, kako je oďż˝ekivao, izloďż˝bu slika u Royal Academy na Burlington Arcade u Londonu. Umjesto toga, našao se na izloďż˝bi japanskih slikara gdje se osjetio "privuďż˝enim i dirnutim tom nepoznatom i egzotiďż˝nom umjetnošďż˝u".

Studentima na predavanjima redovno priďż˝am ovu priďż˝u buduďż˝i da vjerujem kako istinski odraďż˝ava Druckerovo iskustvo "prosvjetljenja". Iako je Peter Drucker bio velikim poklonikom vizualne umjetnosti, veďż˝ je pedesetih godina prošlog stoljeďż˝a poďż˝eo opisivati jedinstvena iskustva koja je doďż˝ivljavao slušajuďż˝i klasiďż˝nu glazbu, a koja je njemu predstavljala metaforu za krizni menadďż˝ment kada "svi moraju puhati u isti rog", dok je jazz smatrao metaforom za dobra vremena kada je improvizacija upravljaďż˝kog tima poďż˝eljna.

ML: Ne bih se baš sloďż˝io s tom konstatacijom...

DP: Ni ja se s njom baš ne slaďż˝em. Istina je da se improvizacija nerijetko pokazuje jedinim pravim rješenjem za izlazak iz krize. No, u kontekstu ovog razgovora to i nije toliko bitno. Vaďż˝na je ďż˝injenica da su vodeďż˝i mislioci na podruďż˝ju liderstva i menadďż˝menta, gotovo prije pola stoljeďż˝a, poďż˝eli zagovarati povezivanje ove znanosti s umjetnošďż˝u.

ML: Na koji naďż˝in filozofija IEDC-a o integraciji umjetnosti u edukativne programe odraďż˝ava potrebe današnjih lidera i menadďż˝era?

DP: Poslovna škola Bled pionirski je zapoďż˝ela ukljuďż˝ivati umjetnost i umjetniďż˝ke procese u obrazovanje menadďż˝era buduďż˝i da smo odavno shvatili da tradicionalne menadďż˝erske tehnike i vještine neďż˝e uspjeti na pravi naďż˝in odgovoriti potrebama 21. stoljeďż˝a. Postalo je jasno da tradicionalni pristup obrazovanju lidera i menadďż˝era ne uspijeva kvalitetno pripremiti pojedince na dinamiďż˝ne izazove poslovnog okruďż˝enja.

Štoviše, tradicionalni naďż˝in obrazovanja ďż˝esto postaje preprekom jer izbjegava njegovati sofisticirane, duhovno orijentirane i društveno odgovorne perspektive koje u sebi sadrďż˝e bogatstvo estetske kompleksnosti stvarne menadďż˝erske prakse. Zbog takve edukacije menadďż˝eri upadaju u klopku jer se oslanjaju na racionalan, strogo ciljani naďż˝in razmišljanja primarno usmjeren na brojke i novac. S druge strane, korištenje umjetnosti i umjetniďż˝kih procesa potiďż˝e perspektive koje uzimaju u obzir kompleksni humani aspekt organizacijskog ďż˝ivota i globalizirani poslovni kontekst.