ML: Mislim da se radi o zahtjevnom zadatku. Praksa liderstva i menadďż˝menta u organizacijama 21. stoljeďż˝a više bi se trebala orijentirati na suptilne kategorije o kojim je teško ďż˝ak i razgovarati. Što mislite o tome?

DP: Smatram da bi današnji menadďż˝eri trebali ďż˝ešďż˝e "zastati" kako bi se odmakli od svakodnevnih aktivnosti i pomnije promislili o proďż˝ivljenim iskustvima. Trebali bi se posvetiti promjenama kako bi odgonetnuli na koji ďż˝e se naďż˝in suoďż˝iti s neizvjesnostima u svijetu u kojem se pravila, postavke i ideologije kontinuirano mijenjaju. A sve to od njih traďż˝i prihvaďż˝anje novog naďż˝ina razmišljanja koje ďż˝e ih pripremiti za ne-racionalne vještine i procese, za izuzetnu fleksibilnost i proaktivnost u suoďż˝avanju s kompleksnošďż˝u, kaosom i izazovima modernog vremena. Meďż˝utim, menadďż˝erima još uvijek trebaju tradicionalne kompetencije u domeni analitiďż˝kog razmišljanja, procesnih i drugih sliďż˝nih znanja. No, sama po sebi takva znanja više nisu dovoljna.

Lideri 21. stoljeďż˝a moraju se hvatati u koštac sa stalnim promjenama u društvu i okruďż˝enju. Moraju svjesno poticati i utjecati na promjene te usklaďż˝ivati poslovne i društvene interese. Više nego ikada ranije moraju se usredotoďż˝iti na kreativnost i inovativnost kao bi stvarali inspirativne vizije koje ďż˝e druge ljude poticati na odgovorne akcije. U našoj školi umjetnost koristimo kao sredstvo razvoja navedenih osobina.

ML: Sla�em se s vama da se ne mo�e biti dobrim liderom bez prave vizije. Na koji na�in povezujete viziju i umjetnost?

DP: Dozvolite mi da citiram gostuju�u profesoricu Nancy Adler koja je jednom prilikom rekla:

Veliki su umjetnici sposobni oslikati novi svijet prije nego on postane svima oďż˝igledan. Lideri se moraju sliďż˝no ponašati. Moraju nauďż˝iti istu umjetniďż˝ku disciplinu kako bi odgovorili na izazove i zacrtali moguďż˝a rješenja na tragu puta kojim se svijet kreďż˝e, umjesto da ďż˝ekaju da im se dokazi o ispravnosti njihovih postupaka pojave na stolu. Prepuste li se ďż˝ekanju dokazi koje traďż˝e vjerojatno ďż˝e se pojaviti u vidu novih proizvoda i usluga konkurencije koja je predosjetila buduďż˝nost u nastajanju.

ML: O vaďż˝nosti da se "predosjeti buduďż˝nost u nastajanju" ďż˝esto govore Scharmer i Senge. Stoga mi je razumno misliti kako umjetnost zasigurno pomaďż˝e u tom pred-osjeďż˝anju. Meďż˝utim, koliko je meni poznato IEDC nije jedina poslovna škola koja koristi sliďż˝an pristup kombiniranja umjetnosti s tradicionalnim poslovnim disciplinama?

DP: Istina. Sve je više poslovnih škola u svijetu koje polaznicima nude razne programe u kojima nastoje povezati umjetnost i biznis. Primjerice, MIT Sloan School of Management u Cambridgeu, Massachusetts, Desautels Faculty of Management pri McGill University u Montrealu, Graduate School of Management pri Clark University, Oxford Said Business School kao i Copenhagen Business School. No, IEDC je u svjetskim okvirima posebna po tome što u procesu edukacije lidera koristi mnogo više "umjetnosti" od drugih poslovnih škola te po tome što umjetnost doista i integrira u proces uďż˝enja umjesto pukog analiziranja, nabrajanja i usporeďż˝ivanja njenih obiljeďż˝ja primjenjivih u liderstvu.