ML: Spomenuli ste znanstvena istra�ivanja koja se provode na školi. Mo�ete li nam više re�i o rezultatima? Posebno me interesiraju rezultati u domeni "Umjetnosti i liderstva"?
DP: Dr. Ian Sutherland prodekan je za istra�ivanje. Dugi niz godina bavi se istra�ivanjem utjecaja umjetnosti na eksperimentalno u�enje, a rezultate je nedavno objavio u vode�em akademskom stru�nom �asopisu Management Learning. �lanak pokazuje kako se primjenom umjetnosti u edukaciji stvaraju rezonantni prostori (estetski oboga�eni radni prostori) koji poti�u ljude na duboko propitivanje i promišljanje o samome sebi, svijetu i drugima te na stvaranje znanja koja povezuju "um i srce". Osim toga, istra�ivanje je pokazalo da su rezultati edukacije koja se provodi pomo�u umjetnosti trajniji. Radi se naime o iskustvima kojih se polaznici dugo i rado sje�aju i koje intenzivno koriste; rije�ju, stvaraju se "sje�anja koja pobu�uju na djelovanje" kako ih Ian slikovito opisuje.
Dr. Sutherland tako�er radi na izgradnji i proširenju me�unarodne suradnje u tom relativno novom podru�ju, a stru�na ga javnost smatra jednim od svjetskih pionira. Nedavno nam se pridru�ila i Jasna Jelinek, fantasti�na mlada hrvatska studentica na doktorskom studiju koja na svojoj disertaciji o utjecaju umjetnosti na obrazovanje lidera usko sura�uje s profesorom Sutherlandom i Stevom Taylorom (SAD).
ML: Ve� dugi niz godina aktivno sudjelujete u edukacijskom procesu. Koji su po vama najve�i izazovi u radu sa studentima?
DP: Prije nego odgovorim �elim naglasiti kako se na IEDC-u iz godine u godinu susre�em s fantasti�nim studentima iz cijelog svijeta. Radi se o ljudima koji su doista posve�eni u�enju i širenju vlastitih horizonta, koji su proaktivni i koji �ele raditi na tome da postanu prije svega bolji ljudi, a potom i bolji lideri. Našoj se školi pridru�uju pojedinci koji �ele pozitivno utjecati na svijet u kojem �ive; puko unapre�enje vještina financija, ra�unovodstva, marketinga ili odnosa s javnošï¿½u u drugom im je planu. Vjerujem kako bi u svakoj poslovnoj školi trebalo biti isto jer edukacija lidera 21. stolje�a zahtijeva takav ili sli�an pristup.
Naravno da i dalje nastavljamo podu�avati naše polaznike financijama, ra�unovodstvu, marketingu itd., ali im osim toga nastojimo pomo�i u njihovom osobnom razvoju, kako bi se karakterno i eti�ki razvili. Dakle, razvoj potencijala svakog pojedinca na školi suštinski nam je va�an.
Upravo u toj domeni pronalazim najve�i izazov edukacije lidera i menad�era: kako potaknuti studente na poniranje u prostore duboke refleksije, o sebi, drugima i o svijetu, kako bi pored funkcionalnih vještina stekli mudrost lidera budu�nosti?